How will the future James Webb Space Telescope improve our understanding of the universe?
Čitava naučna zajednica, ali i obični ljubitelji astronomije s nestrpljenjem očekuju lansiranje James Webb svemirskog teleskopa, koje je, nakon brojnih otkazivanja zakazano za kraj ove godine. JWST treba da znatno proširi poznavanje svemira, a možda i da odgovori na večno pitanje: postoji li vanzemaljski život.
Od kada je američka sonda 'Mariner 9' 1971. detaljno fotografisala Marsove mesece, raširila se hipoteza da su ta tela zapravo zarobljeni asteroidi. I Fobos i Dejmos imaju oblike nepravilnih asteroida a njihovi spektri se podudaraju sa objektima tipa D, tamnim asteroidima bogatim organskim i isparljivim materijama koji verovatno potiču iz Kajperovog pojasa.
Istorija raketa puna je glamuroznih i stravičnih eksplozija ogromne snage kada se u sekundi uništi višegodišnji rad hiljade inženjera, fizičara, navigatora i drugih stručnjaka. Uspešno lansirati raketu nije ni malo jednostavno!
Manje od 48 sati ranije, Kina je potvrdila da će se spuštanje kapsule Marsove sonde 'Tianwen 1' dogoditi 14. maja 2021. u 23:11 UTC. Unutar kapsule se nalazi rover 'Zhurong' koji će da doputuje zajedno sa motornim sletnim modulom. To će biti prvi put nakon misija 'Viking' iz 70-ih da sonda šalje kapsulu koja će sleteti na Mars dok ona orbitira oko Crvene planete. To će biti i prvi put da jedna država u prvom pokušaju pokušava da spusti na Mars robotsko vozilo. Ako sve bude u redu, sutra naveče sletni modul će sa 'Zhurongom' sleteti u Utopia Planitia na koordinatama 24,75° severno i 110,32° istočno.
"Petnica je dragulj našeg obrazovanja" reči su ministra prosvete i nauke Branka Ružića tokom posete Istraživačkoj stanici na otvaranju ovogodišnje sezone obrazovnih programa.
Kako do besplatne struje? Od cega je struja najjeftinija a ekoloski 100% cista? Kako sacuvati proizvedenu energiju? Sigurno ste u jednom trenutku pozeleli da ne placate vise struju jer vam je dosta racuna.
„2001: Odiseja u svemiru“ je jedan od najpopularnijih SF filmova, koji je za mnoge čak najbolji SF svih vremena. Napravljen je po knjizi majstora, Artura Klarka, i režiser je bio već tada a i posle dokazani majstor svog zanata, Stenli Kjubrik. Mnoge gledaoce je međutim zbunio kraj filma. Ne sama poslednja scena, ona je dovoljno jasna. Ne ni čuvena, za ono vreme prilično revolucionarna scena u kojoj se specijalnim efektima prikazuje transport astronauta Boumena, koja se vizuelno uklapala u psihodeličnost šezdesetih i u ondašnji duh vremena po kome dolazi neka nova, tehnološki savršenija budućnost. Gledaoce je najviše zbunila sekvenca između te dve, spora, i bez reči, u nekom stilizovanom francuskom zamku ili palati, ili kako se to otmeno kaže, šatou. O čemu se tu radi?
Renoviram stan i nemam vremena za kosmos, ali dok čukam mogu da razmišljam o njemu. Recimo, dok iznosim šut čekam vesti o japanskoj 'Hayabusi 2', koja se posle 6,5-godišnjeg putovanja vratila i izbacila ka Zemlji kontejner sa uzorcima asteroida Ryugu. Japanci su svoju sondu veličine omanjeg frižidera uputili ka novom cilju – asteroidu 1998 KY26, do koga će stići 2031. Ali šta je s uzorcima? JAXA se drži svog oprobanog sistema – nikom ni reči, pa ko koliko izdrži. Evo već pola godine nema informacija o asteroidskoj prašini, a poslednje informacije o sondi su od marta.