Serija „Tonight’s Sky“ proizvodi Space Telescope Science Institute (koji upravlja Svemirskim teleskopom Habl) u saradnji sa Nasinim Universe of Learning.
'Artemis 3' – kako se misija sada zove, trebalo bi, prema planovima Trumpove administracije, da pošalje dva astronauta na Mesečevu površinu negde 2024. Misija, ranije poznata kao 'EM-3' (Exploration Mission 3), biće treća raketi 'SLS' i druga posada ovog lansera. Da bi sletanje na Mesec postalo stvarnost, moraju se najpre lansirati dva modula lunarne stanice 'Gateway' – 'PPE' i 'HALO' – kao i tri elementa Mesečevog modula 'HLS' (Human Landing System). Ovih pet elemenata odleteće do lunarne orbite tipa NRHO (Near Rectilinear Halo Orbit) uz pomoć drugih komercijalnih raketa a ne SLS-a i biće spremni kada stigne brod 'Orion' iz misije 'Artemis 3'.
Nema ni par stoljeca otkako smo shvatili da su zvijezde dalje nego što smo mislili, puno dalje. Od iskrica i vatrica na nebu preko pukotina na platnu nebeskog svoda i raznih slonova, kornjača i sve druge sile navodnih objašnjenja do moderne znanosti o zvijezdama dug je put.
Zanimljivo je pratiti neku kosmičku misiju jer se uvek nauči mnogo toga. Ali povremeno je moguće naučiti mnogo i iz misija koje još sede na Zemlji i čekaju lansiranje. Šampion planete je džin, teleskop JWST, koji je do sada pojeo preko $10 milijardi. Ali sada sam se nameračio na jednu japansku sondu, čije lansiranje sam najavio još pre 5 godina. Još nije poletela, a kad će – ne zna se. Seč je o neobičnom horizontalnom lunarnom lenderu 'SLIM'.
Od kad smo izbacili Plutona, Neptun je najdalja planeta sistema. O njemu ne znamo praktično ništa jer je užasno daleko – 30% je dalji od sledeće najdalje planete, Urana. Sve što znamo o njemu naučili smo iz jedne kratke posete 'Voyagera 2' 1989. – tada je Uran bio dalji i od Plutona! – i povremenih osmatranja 'Hablovim' teleskopom. Mislio sam da se ovom planetom danas bave samo frikovi pa je svaka vest vezana za nju pravi kuriozitet. Evo jedne: