Sačuvani u različitim okamenjenim sedimentima i fosilima bića što su ovdje živila prije 105 do 110 miliona godina. 

odm 1

Slučajnosti stvaraju budućnost  

Bio je lijep zimski dan. Namjeravao sam prošetati do tvrđava Petrina i Golo Brdo, južno i jugoistočno iznad Trebinja. Krenuo sam stazom uz brdo iznad Brankovića Kule. Na stazi zastanem da predahnem, slučajno sjednem na veći kamen i pored njega uočim mali kamen sa fragmentima fosila ostriga hondrodonti (starost oko 93 miliona godina). Tuda sam mnogo puta prošao ali ga ranije nisam primjetio. 

odm 2

Drugih fosila tu nisam našao ali kamen je promijenio raniju namjeru. Krenem uz brdo da bolje pogledam ima li fosila. Stijenski sedimenti su bili drugačiji od donjih jer je bilo bijelog kamenja koje ne reaguje na sonu kiselinu (karbonatne stijene reaguju) i lako se lomi, pa procjenim da su dijatomitni sedimenti sastavljeni od bezbrojnih silikatnih skeletnih ostataka (frustula) mikroskopskih planktona dijatomeja.    

Ovi gornji sedimenti su stariji bar 10 miliona godina od donjih, a danas se prostorno u određenom pojasu preklapaju. Penjući se uz brdo i kroz šikaru, primjećeno je dijatomitno i glaukonitno kamenje, kao i ostaci podzemnih prostorija koje su davno s vremenom erodirale i urušile se pa je smeđe pećinsko kamenje ponegdje sada na površini (breče, kalcitni speleotemi, smeđi krečnjaci).     

Zajedno u životu, zajedno u smrti  

Još visočije i istočno, pronađeni su fosili izumrlih malih puževa nerineida i akteonelida, sitne foraminifere orbitoline i slojevi algi dazikladacea. Ove alge izgledaju kao tamnije kalcitne trake i neobični oblici koji predstavljaju kolonije algi što su tokom života oko sebe stvarale omotač od kalcijum karbonata.  

odm 3

Puževi nerineide (nerineje) i akteonelidi su u raznim presjecima. Ranije sam 300 metara istočnije našao fosile ovih pužića, pa su i ovi iz hronostratigrafski istih sedimenata, taloženih u drevnom suptropskom moru prije 105 do 110 miliona godina.

Ovo nalazište ranije nisam vidio iako sam u prošlosti pregledao okolinu ali proći pored lokaliteta na deset ili pet metara je dovoljno da se maleni fosili ne primjete.   

odm 4

Stijene nastale u moru

Pogledom na ovdašnje pretežno kamenite panorame, prosječnoj osobi je teže pojmiti da su stijene i kamenje trebinjskog područja davno bile dno drevnog mora i da su stvorene akumulacijom karbonatnih minerala nastalih hemijskim, biohemijskim i organskim procesima u vodi. 

odm 5

Tokom miliona godina, minerali su se taložili i pod pritiskom gornjih slojeva s vremenom se okamenili. Kasnijim orogenim procesima (nabiranjem) koji su bili posljedica sudara kontinentalnih ploča, more se povuklo i ovi nekad podmorski sediment su uzdignuti u današnja brda i planine. 

 

 


Komentari

  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 18 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 2 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 3 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 4 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 4 dana ranije

Foto...