| Amber Williams, Popular Science

logob92Možemo li da se "preuredimo" da bismo se lakše nosili sa posledicama klimatskih promena?

ljudi-

Čovek od 32 mililitara
Na jednoj umetničkoj izložbi ovog leta, dizajnerska firma Takram zamislila je veštačke organe koji bi omogućili da osoba preživi na samo 32 ml vode dnevno. Takramov umetnički projekat veštačkih organa uključuje nos i isistem za izlučivanje kao uređaje za očuvanje vode, vratni implantat i okovratnik koji zrači toplotu, i bombone koje osiguravaju hidrataciju.

U junu prošle godine, S. Matthew Liao, profesor filozofije i bioetike sa NYU, i njegove kolege predložili su nov način bavljenja klimatskim promenama, po njima, trebalo bi preurediti ljude kako bi bili manje opterećenje za planetu. U svojoj studiji, oni su predložili da bi lekari mogli da koriste vantelesnu oplodnju, odabirajući embrione sa genima za niži rast, čineći buduće generacije fizički manjim, a time i smanjili produkciju ugljen dioksida. Lekovi mogu da izazovu alergije na meso, smanjujući tako količinu ugljen dioksida koju proizvode goveda. Ovi pristupi, kako kažu Liao i njegovi saradnici, mogli bi da podstaknu ljude na eko-friendly izbor koji mnogi ne uspevaju da naprave sami. Ideje su, kako su autori priznali, "prilično apsurdne", one su pre provokativne vežbe, a ne ozbiljni predlozi. Ali one pokreću zanimljivo pitanje - može li čovek da preuredi sebe i da se tako prilagodi svetu koji se zagreva? Uostalom, Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da klimatske promene već izazivaju više od 140.000 smrtnih slučajeva godišnje od 2004. na ovamo, od neuhranjenosti, malarije, diareje i drugih uzroka. A izveštaj američke Međuresorne radne grupe o klimatskim promenama i zdravlju iz 2010. upozorio je, da kako se planeta zagreva, umiranje povezano sa zagrevanjem, respiratorni problemi sa alergenima i smogom, i zarazne bolesti će postajati sve češći. Velika grupa naučnika radi na promenama koje bi mogle da učine život, u sve toplijem svetu, podnošljivijim. Pope Moseley, na primer, fiziolog na Univerzitetu u Novom Meksiku, proučava proteine toplotnog udara, molekule koje spasavaju ćelije od smrti preuređenjem oštećenih proteina ​​ili označavanjem za uništavanje. Istraživanja su pokazala da su neke vrste guštera i mrava proizvodeći viši nivo proteina toplotnog udara, mogli da izdrže više temperature. Saharski mrav Cataglyphis bombycina, na primer, može da ide u potragu za hranom, čak i kada mu je temperatura tela veća od 50 °C. Moseley i njegov tim su pokazali da ljudi koji odrade samo jedan trening, privremeno osete povišene nivoe proteina toplotnog udara. Istraživači sa Univerziteta Colorado u Denveru, u međuvremenu su pokazali da hranjenje pacova glutaminom, povećava mogućnost njihovog opstanka na potencijalno fatalnoj toploti; Moseleyjeva grupa koristi dodatake glutamina u proučavanju u kome bi se utvrdilo kako bi odgovor na toplotni udar mogao biti proširen i na ljude.

Životinje sa višim nivoom proteina toplotnog udara mogu da napreduju i pri trocifrenim temperaturama.

Novi tretmani astme mogli bi da postanu korisni kako se temperatura podiže kao i povećanje ugljen dioksida do nivoa smoga uzrokuje da biljke cvetaju ranije i duže. Istraživači kao što je Jack Gauldie, imunolog na Univerzitetu McMaster u Ontariju, rade na sprečavanju astme i drugih bolesti pluća pomoću genetske terapije. Jedan od pristupa je suzbijanje gena koji proizvode citokine, ćelijske nosioce poruka koje imunološke ćelije otpuštaju posle dodira s alergenima. Od 1993., Gauldie radi na dobijanju gena za blokiranje citokina u plućima miševa. Pluća su, međutim, poseban izazov, imunološki sistem ima tendenciju da napada viruse koje naučnici koriste za prenos genetskog materijala, i Gauldie kaže da bi moglo da potraje još pet do deset godina da se usavrši terapija. U toplijem, vlažnijem, nastanjenijem svetu, ljudi će češće dolaziti u dodir sa patogenima. Vakcinacija uzrokuje da telo proizvodi antitela protiv napadača, ali za potpuni imunitet treba nekoliko nedelja. Čak i za egzotične i nepoznate viruse, brži i sigurniji način bi mogao da bude davanje ljudima laboratorijski proizvedenih antitela.

nesto

Ljudi bi se antitelima trenutno zaštitili ako pandemija izbije, kaže Antonio Lanzavecchia, imunolog na Institutu za istraživanja u biomedicini u Švajcarskoj. Dokle god naučnici znaju koja antitela su potrebna, jednostavno ih je obezbediti u većim količinama. Lanzavecchia je već pronašao i proizveo antitela koja štite miševe i tvorove protiv mnogih sojeva gripa A, a trenutno planira i klinička ispitivanja na ljudima. On kaže da leku treba bar pet godina da postane dostupan javnosti. I kao i kod drugih medicinskih dostignuća, to bi moglo da bude korisno, čak i ako ljudi ne veruju u klimatske promene.

Author: B92

Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...