Astronautika: misije

Indijska raketa-nosača PSLV-C37 je 15. februara 2017. sa kosmodroma Šriharikota izbacila na orbitu 104 veštačka satelita! To je svetski rekord u broju lansiranih satelita jednom raketom-nosačem.

lansiranje

Operacija postavljanja satelita na planiranu polarnu solarno-sinhronu orbitu 520km iznad Zemlje, počela je 17 minuta posle poletanja rakete-nosača. Ona je protekla u nekoliko etapa koje su skupa trajala oko trideset minuta. U kosmos je lansiran 101 nano-satelit iz SAD, Izraela, UAE, Holandije, Kazahstana i Švajcarske, takođe i tri indijska satelita za sondiranje zemljine površine i tehnološka istraživanja.

 

Najveći satelit, indijski aparat CARTOSTAT-2 mase 714kg, je prvo izbačen, posle čega je od poslednjeg stepena odvojen 101 "međunarodni" nano-satelit ukupne mase 664kg. Konačno, u trećoj etapi, na orbitu su postavljena još dva indijska tehnološka satelita INS-1A i INS-1B ukupne mase 1378kg

Od 101 "međunarodna" nano-satelita, 88 pripada američkoj kompaniji Planet koja je specijalziovana u projektovanju malih kosmičkih aparata serije Dove ("Golub"). Svaki od ovih satelita može da snimi detalje na površini Zemlje sa rezolucijom od tri do pet metra. Sa kapacitetom prenosa slika od 200 mbps, jedan satelit Dove može dnevno da prosledi detalje površine od oko dva miliona kvadratnih kilometara.

Posle 23 satelita lansiranih jednom raketom-nosačem juna 2015, ovo je još jedan veliki uspeh Indije u njenom nastojanju da preuzme kontrolu nad pružanjem jeftinih usluga lansiranja veštačkih satelita.

Dosadašnji rekord po broju satelita lansiranih jednom raketom pripadao je Rusiji (37), dok su na drugom mestu bile SAD sa 29 satelita.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...