Astronautika: misije

Japanska sonda 'Hayabusa 2' će proći blizu Zemlje 6. decembra ove godine, i tada iskoristiti priliku da ispusti kapsule s uzorcima asteroida Ryugu. Buće to kulminacija misije koja nam je, zajedno s NASA-inom sondom OSIRIS-REx, pokazala da su asteroidi u blizini mnogo čudniji i zanimljiviji nego što smo zamišljali. 'Hayabusa 2' (は やぶ さ 2) će postati druga sonda koja je donela uzorke asteroida na Zemlju nakon svoje prethodnice, sonde 'Hayabusa', koja je isporučila nekoliko čestica s asteroida Itokawa. Međutim, ono što mene zadivljuje i tera da pišem ovakve priče je to da ovo neće biti kraj misije japanskog broda. Dokazujući domišljatost svojih tvoraca i savladavanje orbitne mehanike, sonda će nastaviti svoju misiju istražujući i naredni asteroid: 1998 KY26. Najupečatljivija stvar kod nove mete je mala dimenzija. Ako se Ryugu već smatra malim asteroidom sa promerom od samo 870 metara, 1998 KY26 jedva ima 30 metara (!). Nadamo se da će 'Hayabusa 2' doći do ovog malog tela Sunčevog sistema za 11 godina. Ali ako ti se ne čeka toliko, japanski nindža će proleteti i pored još jednog asteroida, 2001 CC21 – promera ~700 metara – u julu 2026. godine.

HB2 20 4
Japanski robot pored nove mete, majušnog asteroida Apollo grupe 1998 KY26. Slika je u razmeri. Period rotacije asteroida je svega 10 minuta, tako da ima jedan od najkraćih dana u solarnom sistemu! Kada je otkriven 1998, proleteo je pored Zemlje na oko 800.000 km – dvaput kao do Meseca.

'Hayabusa 2' je napustio blizinu asteroida Ryugu 13. novembra 2019. nakon što je dva puta uspešno prikupio uzorke asteroida, 21. februara i 11. jula iste godine. Poslednje prikupljanje uzoraka je obavljeno u krateru koji je zapravo stvorio udar 'metka' SCI (Small Carry-on Impactor) koji je 5. aprila ispalila sonda. Tokom svoje misije, letilica je 'lansirala' četiri 'rovera' koji su istraživali površinu[1]: 'MINERVA-II-1A', 'MINERVA-II-1B', evropsku subsondu 'MASCOT' i 'MINERVA-II-2' (poslednji je prestao da radi pre lansiranja, ali je svejedno izbačen u orbitu asteroida radi proučavanja Ryuginog gravitacionog polja pre nego što je pao nekoliko dana kasnije). 17. septembra, sonda je dovršila fazu korekcije putanje natrag ka Zemlji pomoću svoja 4 jonska motora 'μ10' (jedan je rezervni), fazu koja je započela prošlog maja. 'Hayabusa 2' je trenutno udaljena 37 miliona kilometara od Zemlje, a sledećih meseci će morat da izvrši još četiri manevara korekcije putanje kako bi mogla da oslobodi kapsulu s uzorcima u prikladnoj trajektoriji. Kapsula će biti izbačena na udaljenosti od 220.000 kilometara i sletteće nekoliko sati kasnije u pustinjski pejzaž Woomere (Australija). Nakon odbacivanja kapsule, sonda će izvesti peti manevar kako bi izbegla sudar s našom planetom i tako prošla na minimalnoj udaljenosti od 200 kilometara od Zemlje. Kapsula će se rasporediti na udaljenost od 220.000 kilometara i sletjet će nekoliko sati kasnije u pustinjski krajolik Woomera (Australija). Nakon puštanja kapsule, sonda će izvesti peti manevar kako bi izbjegla sudar s našim planetom i tako prošla minimalnu udaljenost od 200 kilometara od Zemlje.

HB2 20 6
Ovako je 'Hayabusa 2' videla površinu Ryuge.

HB2 20 2
Povratna putanja sonde.

HB2 20 3
Manevri neophodni da uzorvi s asteroida slete na Zemlju.

HB2 20 1
Kapsula u kojoj se nalaze dragoceni uzorci asteroidne prašine. Kapsula je teška oko 16 kg i sa izolacijom ima prečnik 40 cm. Biće to kraj putovanja dugog 5.250.000.000 km.

HB2 20 10
Mapa asteroida Ryugu.

Tim 'Hayabuse 2' mesecima je proučavao potencijalne kandidate-asteroide za produžetak misije nakon odbacivanja kapsule s Ryuginim uzorcima. Prošlog jula spisak se sveo na dva kandidata: 1998 KY26 i 2001 AV43, prečnika 30, odnosno 40 metara. Kao što vidimo, oba su vrlo mali near asteroidi, što ih, suprotno onome što bi se moglo pomisliti, čini veoma zanimljivim. Razlog? Proučavali smo velike i vrlo velike asteroide, a sada s 'Hayabusom 2' i OSIRIS-REx-om, male asteroide poput Ryuge i Bennua. Međutim, pokazalo se da su potonji vrlo različiti od očekivanih. Umesto čvrstih tela ili velikih komada – poput Itokawe, mali asteroid koji je prvo posetila 'Hayabusa' – Ryugu i Bennu su ogromne hrpe šljunka na kojima gotovo nema prašine ili peska. Kako će izgledati za red veličine manji asteroid? Stručnjaci veruju da su većina ovih malih asteroida velike stene izbačene iz većih asteroida, no možda ćemo se iznenaditi i videti da su i to hrpe krhotina. Ova vrsta malih near asteroida je takođe zanimljiva jer je vrlo brojna, pa je stoga vrlo verovatno da će doći do sudara s našim planetom u narednim decenijama (Tunguski događaj 1908. godine uzrokovan je udarom tela od oko 50 m).

HB2 20 9
Osobine asteroida 1998 KY26 i 2001 AV43, dva kandidata za sledeća istraživanja.

HB2 20 13
Trajektorije za stizanje do dva asteroida.

HB2 20 5
Asteroidi-kandidati za produžetak misije i dvojica finalista. (Veća tabela)

2001 AV43 i 1998 KY26 su takođe i dva tela koja jako brzo rotiraju - 10,2 minute, odn. 10,7 minuta – ali 2001 AV43 je izduženi asteroid, verovatno tipa S, dok se čini da je 1998 KY26 tip C. Ova karakteristika, uz orbitalne parametre svakog od njih, navela je tim da se odluči za 1998 KY26. Ryugu je takođe asteroid C, ili ugljeničkog tipa, pa će biti zanimljivo uporediti dva asteroida istog tipa, ali sa velikom razlikom u veličini (Ryugu je zapravo tip Cb, odnosno kombinuje svojstva tipa C i tipa B; Bennu je tip B, a Itokawa tip S).

Da biste došli do 2001 AV43 u decembru 2029, 'Hayabusa 2' bi trebala da prođe jednom pored Venere i dva puta pored Zemlje da bi izvela manevre gravitacionih asistencija (putanja EVEEA), dok bi za dosezanje 1998 KY26 u julu 2031. trebati samo dva proletanja pored naše planete (EAEE trajektorija). Izbor AV43omogućio bi se vremena leta skrati za 2 godine u odnosu na trajektoriju ka KY26, ali bi, naprotiv, prisilio sondu da proleti kraj Venere, podvrgavajući je prilično visokom toplotnom stresu. Ekipa 'Hayabusa 2' će morati da donese konačnu odluku o tome koji će od dva asteroida biti najbolja meta pre prolaska pored Zemlje 6. decembra, jer će ovaj susret biti prvi manevar gravitacione asistencije koji će usmeriti misiju ka odabranom cilju.

HB2 20 12
Poređenje veličine dva asteroida i 'Hayabuse'.

HB2 20 11
1998 KY26 spada u grupu near asteroida vrlo malih dimenzija i vrlo brze rotacije, tip asteroida koji do sada nije istražen.

HB2 20 8
Karakteristike asteroida.

S prečnikom od 30 metara – mada je pogreška u merenju reda veličine 10 metara – 1998 KY26 će biti najmanje telo u Sunčevom sistemu koje je proučavala svemirska sonda. Uz to, prednost putovanja do 1998 KY26 je u tome što će sonda moći da odleti i do drugog asteroida u julu 2026. (zato se na trajektoriji nalazi slovo 'A', od 'asteroid'). Ovaj dodatni asteroid koji će 'Hayabusa 2' posetiti biće 2001 CC21, asteroid promera 700 metara. 1998 KY26 otkriven je 1998. – otuda i njegova 'registarska tablica' – projektom Spacewatch. Vrti se oko Sunca po ekscentričnoj orbiti smeštenoj gotovo u celosti između orbita Zemlje i Marsa, s periodom od 500 dana. U junu 1998. prošao je relativno blizu Zemlje i mogao se promatrati radarom, pa stoga više-manje znamo njegovu veličinu i oblik. Stoga, a nakon idućeg decembra, 'Hayabusa 2' će već imati nekoliko ciljeva za sledećih jedanaest godina: preživeti, što nije malo, proleteti pored asteroida, proći pored Zemlje u dva navrata (u decembru 2027. i junu 2028. godine) i stići do tajanstvenog malog 1998 KY26 u julu 2031, gdje će provesti mesece ili godine oko njega proučavajući ga.

HB2 20 7
Orbite dva asteroida koje će posetiti 'Hayabusa 2': posetiće CC21 u julču 2026. a ući u orbitu oko KY26 u julu 2026.

 

Referenca:

  • http://www.hayabusa2.jaxa.jp/

 

[1] Za cepidlake koji povremeno čitaju sve ovo, da kažem da je sonda zapravo 'lansirala' još ponešto. Recimo, malu kameru DCAM3, kao i 5 specijalnih loptastih markera teških po 300 grama.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 2 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 2 dana ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 2 dana ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 2 dana ranije

Foto...