Astronautika: misije

<< I deo

Kina je 16. jula 2021. sa kosmodroma Jiuquan lansirala misterioznu letilicu koja je izvela 'suborbitalni let' i automatski sletela nedugo zatim na aerodrom u prefekturi Alšaa Ajmar smešten na jugoistoku, u autonomnoj pokrajini Unutrašnja Mongolija. Zna se da je vozilo uzletelo vertikalno – nije jasno da li iz samog svemirskog centra Jiuquan ili iz nekog obližnjeg objekta – i sletelo horizontalno, što implicira da je reč o šatlu (ili, barem, 'nosećem korpusu', odn. 'lifting bodyju'). Precizne karakteristike leta i same letilice nisu javno objavljene, osim da je reč o projektu CALT-a (Kineske akademije za raketne tehnologije), koji pripada CASC-u (Kineskoj korporaciji za nauku i kosmičke tehnologije), te da se radi o prototipu povezanim s projektom 'kosmičkog transportera za višekratnu upotrebu'. Brod je, gotovo sigurno bez posade, sletio na pistu smeštenu usred pustinje na koordinatama 39º13′30″ severno i 101º32′45″ istočno, pa je horizontalno merena udaljenost pređena tokom leta od Jiuquana iznosila oko 220 km, zasigurno vrlo malo za tradicionalnu suborbitnu balističku putanju, iako je maksimalno dosegnuta visina nepoznata. Mada letilica nema službeno ime, u kineskim medijima nazvana je 亚 轨道 轨道 重复 使用 车辆 (yà guǐdào kě chóngfù shǐyòng chēliàng), odnosno 'suborbitno vozilo za višekratnu upotrebu', ili 亚 轨道 重复 使用 运载 器 (yà guǐdào chóngfù shǐyò yùnzài qì), 'suborbitni transportni sistem za višekratnu upotrebu'.

1
CASC projekat suborbitnog šatla. Nema podataka da li ima ikakve veze sa lansiranjem od 16. jula.

Ta činjenica, zajedno s činjenicom da je to projekat CASC-a, neslužbene svemirske agencije zemlje, sugeriše da je ovaj krilati brod povezan sa drugim tajanstvenim 'kosmičkim avionom' – takođe orbiterom – koji je lansiran septembra 2020. a o kome je bilo reči u prvom nastavku. I letilica sa nadimkom 'kineski X-37B' takođe je poletela iz lansirnog centra Jiuquan a, u ovom slučaju, ostala je u orbiti dva dana. Nakon odbacivanja malog satelita, sletela je na pistu u bazi smeštenoj u Lop Nuru, u autonomnoj regiji Xinjiang. Korišćenu pistu izgrađenu 2016. zapadni analitičari su otkrili gledajući satelitske snimke. Upravo je ove godine bilo moguće proveriti da li je ta baza proširena. Ako se u lanjskom lansiranju po svoj prilici radilo o krilatom orbitalnom šatlu, možemo pretpostaviti da je prvi stepen, takođe sa krilima i veći, učestvovao u misiji od 16. jula, iako trenutno nema čvrstih dokaza koji podupiru ovu hipotezu.

2
Moguća trajektorija lansiranja od 16. jula, mada još uvek nije sigurno da li je suborbitna letilica uzletela iz kosmičkog centra Jiuquan ili iz nekog drugog obližnjeg centra.

3
Detalji sletne piste.

CASC je u više navrata objavio da razvija sistem svemirskog lansiranja tipa TSTO (Two Stages To Orbit) koji se sastoji od dva stepena. Poslednji je put to je bilo 2017. godine, kada je predstavio plan u tri faze za stvaranje TSTO svemirskog lansirnog sistema. Prema ovom planu, najprije će se 2025. u upotrebu staviti sistem opremljen drugim stepenom koji se sastoji od konvencionalne rakete za jednokratnu upotrebu i koji će putovati na busteru, krilatom prvom stepenu za višekratnu upotrebu s vertikalnim poletanjem, šemom koja podseća na dizajn DARPA-inog 'Projekta XS-1', otkazanog početkom 2020[1]. U drugoj fazi, 2035. godine, biće predstavljen krilati drugi stepen za višekratnu upotrebu, a 2040., tokom treće faze projekta, debitovaće hipersonični prvi stepen. Sledećih decenija, CASC takođe želi da izgradi jednostepeni sistem lansiranja SSTO (Single Stage To Orbit) u potpunosti sposoban za više lansiranja i, do 2045. godine, 'nuklearni kosmički brod'. S druge strane, 2016. godine CASC je takođe najavio razvoj suborbitalnog aviona težine 11 tona sposobnog za prevoz pet osoba, od kojeg bi se razvila veća verzija koja bi mogla prevesti do 20 putnika. Nepoznato je da li je ovaj projekat, s aplikacijama u transportu i suborbitalnom turizmu, povezan s TSTO krilatim kosmičkim sistemom ili ne.

4
Plan u tri faze za razvoj TSTO lansirnog sistema.

5
Mogući izgled suborbitnog turističkog aviona objavljen 2016.

6
Šema vertikalnog uzletanja, suborbitnog leta i horizontalnog sletanja.

7
Mogući izgled kosmičkog šatla za višekratnu upotrebu lansiranog prošle godine i to bi mogao da bude drugi stepen nove krilate letilice (Weibo).

Kao što vidimo, postoji nekoliko kineskih projekata suborbitnih lansiranja sistema s krilima. Međutim, i paradoksalno, najpoznatiji kineski projekat ove vrste je jedan koji nema nikakve veze s CASC-om. To je TSTO sistem 'Tengyun' (腾云, 'brzi oblak'), koji je razradio CASIC (China Aerospace Science and Industry Corp.), još jedan veliki aeronautički državni konglomerat u zemlji i koji je u mnogim područjima večni suparnik CASC-u. 'Tengyun' se sastoji od hipersoničnog prvog stepena za horizontalno poletanje za višekratnu upotrebu i kosmičkog šatla za višekratnu upotrebu. Ulazak u službu zakazan je za 2030. Iako su isprva svi mislili da je 'Tengyun' običan powerpoint projekat, 2018. je izveden test razdvajanja stepeni uz pomoć maketa, a u oktobru 2019. CAAA (Chinese Academy of Aerospace and Aerodynamics) objavila je slike testova odvajanja TSTO sistema u vazdušnom tunelu, moguće povezane sa programom.

8
CASIC-ov TSTO sistem 'Tengyun'.

9
10
Model sistema 'Tengyun'

Iako je nepoznato je li krilati brod lansiran 16. jula bio maketa ili manje-više konačni prototip, ono što je jasno jeste da projekt CASC-ovog sistema TSTO lansiranja treba uzeti vrlo ozbiljno. Druga stvar je korisnost takvog sistema, ali cilj Kine u ovom trenutku nije toliko da pokažu održivost tih tehnologija koliko njihov razvoj što je pre moguće kako ne bi zaostali na ovom polju.

11
DARPA-in sistem 'XS-1' otkazan prošle godine posle milijardi stucanih para.

12
Prošlogodišnja rang lista po zemljama napravljena prema stručnim radovima i projektima u kojima se pojavljuju kao ključne reči 'Space', 'Plane' i 'Hypersonic'.

 

[1] Setio sam se da sam o ovom projektu pisao na sajtu još 2013.

<< I deo

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...