Astronautika: misije

381497739 7434252629923812 5187850200080568561 n

Sutra je veliki dan za NASA-inu svemirsku letjelicu OSIRIS-REx (Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification, Security, Regolith Explorer)! Prođe li sve u najboljem redu, dogodit će joj se dvije važne stvari: dostavit će na Zemlju malu kapsulu s uzorcima uzetima s površine asteroida 101955 Bennu... i promijenit će joj se ime.

OSIRIS-REx je lansiran u rujnu 2016. g, u orbitu oko pola kilometra širokog Bennua je ušao na isteku 2018. g, uzorke je uzeo u listopadu 2020. g, blizinu Bennua je napustio u svibnju 2021. g, a sada se, evo, približava Zemlji s namjerom da sutra (nedjelja, 24. rujna) u presudnom trenutku, u 12:42 h po našem vremenu, otpusti kapsulu koja će se onda obrušiti prema sletišu u am. sav. drž. Utah. Nije, zapravo, poznato kolika je količina uzoraka u kapsuli, ali prema onome što smo vidjeli u prijenosu uzorkovanja, valjkasto rešeto mehanizma za skupljanje kamenja je puno krhotina. Procjenjuje se da ih ima barem četvrt kilograma. Odvajanje kapsule se treba zbiti na udaljenosti od oko 100 tisuća kilometara iznad Zemlje, a ako se dogodi, kapsula će se u gornje slojeve atmosfere zariti brzinom malo većom od 12 kilometara u sekundi. Animaciju slijetanja OSIRIS-ove kapsule i onoga što će uslijediti nakon toga, možete pogledati ovdje: 

https://youtu.be/O8R2hsoIgTc?t=62.

Kapsula nema na sebi nikakvih motora i ona nakon otpuštanja neće biti u stanju prilagođavati smjer gibanja. Prije negoli je OSIRIS odbaci, on će prvo cijeli morati vrlo precizno naciljati jednu određenu točku na obodu Zemljine atmosfere. Naravno, ako bi nastavila istim putem, sonda bi i sama završila u atmosferi i pri tom bila uništena. Što bi bila šteta, budući je posve ispravna i budući svi njeni znanstveni instrumenti (osim jednog visinomjera) i dalje šljakaju besprijekorno. Zbog toga je u planu da OSIRIS dvadeset minuta nakon odvajanja kapsule nakratko uključi svoje motore i tako skrene dalje od Zemlje, prema svom sljedećem cilju. A taj cilj je ništa drugo do zloglasni asteroid 99942 Apophis! Kako će Apofis u travnju 2029. g. proći prilično blizu Zemlji, na udaljenosti manjoj od 40 tisuća kilometara od nas, OSIRIS-ova će putanja biti tako ugođena da se on u to vrijeme nađe blizu toga asteroida, ne samo da može proletjati pokraj njega, već i da može ući u orbitu oko njega! OSIRIS bi trebao postati Apofisovim umjetnim satelitom samo nekoliko dana nakon što asteroid prođe mimo Zemlje. Sonda bi nakon toga trebala opservirati mali asteroid još barem godinu i pol dana. To bi trebalo uključivati i približavanje Apofisu i dizanje materijala s njegove površine ispuhom raketnih motora. Budući OSIRIS u tom trenutku više neće raspolagati kapsulom u kojoj bi na Zemlju dostavio uzorke i s toga tijela, to će biti najbolji način da se instrumentima sonde dozna od čega je sazdan opasni Apofis i kakva je konzistencija materijala koji ga tvori. Orbitiranje svemirske letjelice će usto omogućiti i precizni izračun Apofisove mase.

No, ako i samo ako taj manevar skretanja svemirske letjelice bude sutra uredno obavljen i ona započne šest godina dugo putovanje prema Apofisu, to će rezultirati i njenim automatskim preimenovanjem: nakon toga će joj ime biti OSIRIS-APEX, gdje će ono APEX značiti APophis EXplorer (Istraživač Apofisa)!

Ako sve bude u redu...

... u 16:42 h će OSIRIS-ova kapsula, na visini od 132 km, dotaknuti Zemljinu atmosferu, brzinom spomenutom ranije. Jednu minutu kasnije, njen toplinski štit će trpjeti najveće zagrijavanje, do temperature od oko 2760°C. To je samo oko 100 Celzijevih stupnjeva manje od vrelišta željeza. Minutu nakon toga, na visini od oko 31 km, kapsula će otvoriti mali padobran koji joj brzinu treba smanjiti na podzvučnu. Minutu nakon toga, OSIRIS će se naći na najmanjoj udaljenosti od Zemlje (779 km). U 16:50 h, kapsula će razviti i svoj glavni padobran, na visini malo većoj od 1500 metara. Pet minuta nakon toga, kapsula će se prizemljiti na pustopoljinu poligona Zračnih snaga u Utahu. Prijenos slijetanja kapsule ćemo moći pratiti na NASA-inoj televiziji (https://www.youtube.com/watch?v=Kdwyqctp908). Prijenos započinje u 16:00 h po našem vremenu.

Nego, slika koju ovdje prilažem prikazuje upravo OSIRIS-REx-a (u zelenom kvadratiću), udaljenog od Zemlje 4,7 milijuna kilometara. Slika je sastavljena od 90 fotografija snimljenih 16. rujna. Kako je svaka od ekspozicija trajala po 36 sekunda, sonda se tijekom snimanja bila značajno pomaknula, i to tako da je bila uočljiva i zakrivljenost njene putanje. Kompozit je tako obrađen da se OSIRIS na njemu vidi kao točka svjetla, dok su zvijezde u pozadini razvučene u plitke lukove. Fotografije su snimljene kroz teleskop ESA-ine Optičke zemaljske postaje na najvećem od Kanarskih otoka, onom zvanom Tenerife. Taj teleskop ima promjer od jednog metra. (ESA)

Ranije objave na ovu temu: https://www.facebook.com/groups/491081377648373/search/?q=osiris-rex.

 


Preuzeto sa FB


Zoran Knez
Author: Zoran Knez
Author: Zoran Knez Knez uglavnom prevodi Nasine članke koji se mogu naći na AstroMosor https://bit.ly/3Y8ypOX i njegovom fejsu https://bit.ly/3juPy6C

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Duca said More
    Higsov bozon "stvara" samo oko 5% mase... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Nije direktno vezano za temu, ali nije... 2 dana ranije
  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 2 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 2 dana ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 2 dana ranije

Foto...