Astronautika: misije

Dok sonda ’Chang’e 3’ nastavlja da na kašičicu šalje podatke sa lunarne površine, Kina nastavlja da gura ambicioznu misiju ’Chang’e 5’. Ta sonda, koja treba da bude lansirana 2017, doneće na Zemlju uzorke lunarnog tla (’Chang’e 4’ će biti u osnovi replika ’Chang’ea 3’). Ali to neće ići direktno.

 

k1
Sonda “Chang’e 5” za uzimanje uzoraka tla sa Meseca.

Chang'e 5” će uzleteti uz pomoć rakete “Dugi Marš 5” iz Satellitskog lansirnog centra Wenchang na ostrvu Hainan i, kada nakon trodnevnog putovanja dospe u Mesečevu orbitu, podeliće se na dve letilice. Jedna će ostati u orbiti, dok će drugi modul – baziran na “Chang'e 3“ – alunirati na Mesečevu površinu. Nakon uzimanja uzoraka[1], uzletni modul će upaliti motore i popeti se u lunarnu orbitu gde će sačekati orbitni modul i potpuno automatski se spojiti sa njim. Tada će uzorci biti prebačeni u povratni modul, dok će se uzletni modul otkačiti i pasti na Mesečevu površinu. Nakon što zauzme pravac trajektorije koja će ga povesti ka Zemlji, povratni modul će se odvojiti od orbitnog, a Kinezima će ostati samo da isčekuju povratak kapsule sa uzorcima negde u bespućima kineske teritorije.

k2

Profil kineske misije za prikupljanje uzoraka sa Meseca.

k3

Raketa “Dugi Marš 5” (CZ-5) predstavlja sledeću generaciju teških kineskih raketa-nosača. Za sada je planirano šest različitih konfiguracija CZ-5 za različite misije. Na LEOće moći da ponese 25 t a na GTO14 t.

Ovaj zamršeni sistem je u potpunoj suprotnosti od jednostavne šeme koju su primenjivale sovjetske sonde serije E-8-5[2]. Međutim, ta složenost omogućiće posetu praktično bilo kojoj tački na lunarnoj površini, dajući misiji izuzetnu fleksibilnost. Druga stvar koja skreće pažnju jeste oblik povratnog modula koji podseća na umanjenu verziju kapsule “Shenzhou” sa ljudskom posadom. Mada je sličnost bila vidljiva još pri prvom pogledu na planove misije, najnovije fotografije potvrđuju da se radi o skoro identičnoj replici, uključujući i dva kontejnera za glavni i pomoćni padobran koja karakterišu dizajne “Shenzhoua” i “Sojuza”. Ta sličnost ima svoje razloge, jer na taj način kineski inženjeri štede vreme i juane koristeći oblike čije aerodinamičke karakteristike poznaju u prste.

k4

Kapsule “Chang’e 5” i “Chang’e 2.5” su slične sletnom modulu “Shenzhou” (www.spacechina.com).

k5

Testiranje padobrana za kapsulu sa uzorcima (www.spacechina.com).

Sa druge strane, niko nije slep pa da ne vidi da se Kinezi na ovaj način pripremaju za moguće misije sa ljudskom posadom. I to ne neophodno na Mesečevu površinu, jer Kinezi već poduže imaju tehnologiju za realizaciju cirkumlunarnih letova sa posadom, slično sovjetskim misijama “Зонд/7К-Л3“.

U svakom slučaju, tehničke zahtevi u misiji “Chang’e 5” su takvi da su Kinezi primorani da koncem godine pokrenu pripremnu misiju “Chang’e 2.5”, koja će obleteti Mesec radi testiranja brzine povratka kapsule u Zemljinu atmosferu nakon postizanja brzine bega, koja iznosi 11 km/s, naspram 8 km/s u misijama povratka sa niske orbite oko Zemlje (brod je dobio oznaku “Chang’e 2.5” jer će posedovati kombinovane elemente misija “Chang’e 2” i “Chang’e 5”). U toj misiji u kapsuli će se nalaziti bakterije i druge biolkoške vrste radi proučavanja njihovog ponašanja u ambijentu visokog zračenja van niske orbite, što predstavlja još jedan podatak sa jasnom primenom na ljudske letove u kosmos.

Ako sve bude u redu, do kraja ove godine videćemo kako se kosmička kapsula spušta u Kinu vrativši se sa Meseca. Pratićemo to sa velikom pažnjom.

k6

Testiranje otvaranja padobrana kapsule.

k7

Trenutni dizajn broda “Chang’e 5” (CLEP).

k8

k9

Uzletanje kapsule sa uzorcima sa Meseca. Sistem uzimanja uzoraka podseća na sovjetski sistem koje su primenjivali Sovjeti pre nekoliko decenija.

 


[1] Procenjuje se da će uzeti oko 2 kg uzoraka. Sovjeti su u tri bespilotne misije „Луна“ prikupili jedva 300 grama uzoraka, dok su Amerikanci u misijala “Apollo” između 1969. i 1972. doneli na Zemlju ukupno 3.817 kg kamenja i prašine.

[2] Letni profil je stvarno bio jednostavan: letilica se sastojala od dva spojena modula – sletnog i uzlewtnog. Sletni modul je imao cilindrično telo sa 4 noge stajnog trapa, rezervoarom za gorivo, radarom za merenje visine i sletanje, i duplim kompleksom retro-motora. Glavni motor je služio za usporavanje i isključivao se nakon procene glavnog brodskog računara na osnovu brzine i visine. Nakon toga, motor male snage je korišćen za samo sletanje. Sletni modul je služio i kao lansirna rampa za manji uzletni modul, u kome su se nalazili uzorci tla. Nakon jednog dana boravka, uzletni modul je direktno kretao ka Zemlji, gde je stizao nakon 3 dana purovanja, bez korekcije trajektorije. Kapsula sa uzorcima je spuštana na Zemlju (u Kazahstan) pomoću padobrana

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...