Astronautika: misije

Kompanija SpaceX Ilona Maska (Elona Musk) je dobila zvanično odobrenje Pentagona i NASA-e da može učestvovati na konkursima lansiranja njihovih veštačkih satelita. Time je SpaceX postao ravnopravan konkurent avio-kosmičkim džinovima Boeing i Lockheed Martin na veoma zahtevnom američkom raketno-kosmičkom tržištu.

U svetlu velikih uspeha misija teretnog broda Dragon kompanije SpaceX dobijanje zelenog svetla NASA-e je bilo očekivano. Dragon, koji se 22. maja 2015. vratio iz pete komercijalne misije snabdevanja Medjunarodne kosmičke stanice (MKS), je trenutno jedini kosmički brod koji saobraća na relaciji Zemlja-MKS-Zemlja. Kao što smo javljali, poslednji ruski teretni brod “Progress M-27M” je usled kvara na trećem stepenu rakete-nosača “Sajuz-2.1A”, izgubljen nekoliko dana posle lansiranja. Dok se razlozi ovog fijaska ruske raketno-kosmičke industrije ne rasvetle, prizemljeni su svi nosači serije “Sajuz”. To praktično znači da ruski teretni brodovi “Progres-M” i transportni brodovi “Sajuz TMA-M” ne mogu do daljnjeg da lete prema MKS.

Pored teretne, SpaceX razvija i transportnu verziju kosmičkog broda Dragon V2 kojim će američki astronauti za dve do tri godine početi da lete prema MKS, u okviru drugog velikog komercijalnog programa NASA-e.

Musk

Ilon Mask i kosmički brod Dragon V2

Ovim odobrenjem iz NASA-e, sfera usluga kompanije SpaceX se širi na sva lansiranja takozvanog “srednjeg rizika” koje finansira američka kosmička agencija. U ovu kategoriju ulaze lansiranja naučnih satelita i medjuplanetarnih kosmičkih aparata. Lansiranja “najvećeg rizika” kojim se u kosmos izbacuju ljudske posade su za sada izvan domena SpaceX i privilegija samo dve kompanije – ULA (rakete-nosači Atlas 5 i Delta II) i Orbital ATK (krilata raketa Pegasus XL. Ova firma je inače nastala nedavnim spajanjem kompanija OSC i ATK).  

Sertifkacija rakete Falcon 9 počela je još 2012. kada je SpaceX pobedio na tender lansiranja američko-francuskog satelita Jason 3 na kružnu orbitu visine 1335km. Pomoću njega, NASA namerava da analizama karakteristika morske vode prouči porast nivoa svetskog mora i uticaj globalnih klimatskih promena. Start ovog satelita je planiran 22. jula 2015.  

lansiranje atlas

“Falkon” (levo) protiv “Atlasa”

Za razliku od NASA-e, odluka Pentagona da uvrsti SpaceX na listu provajdera lansirnih usluga vojnih satelita izaziva daleko veću pažnju. Naime, Pentagon je to dugo odbijao obrazloženjem da raketa-nosač Falcon 9 treba da nakupi seriju uspešnih lansiranja da bi bila razmatrana kao pouzdan nosač vojnih kosmičkih aparata. Na tržištu lansiranja američkih vojnih satelita, kao i sferi lansiranja kosmičkih aparata NASA-e, neprikosnoveni provajder je bila kompanija ULA (United Launch Alliance – “Ujedinjena alijansa za lansiranje”) koju su formira Boeing i Lockheed Martin. Sa raketama serije Atlas (kompanije Lockheed Martin) i Delta (Boeing), firma ULA je godinama praktično pokrivala kompletno američko kosmičko tržište. A onda se pojavio ekstravagantni enterpuner iz Južne Afrike koji je za desetak godina uneo pravi dar-mar u unosnom raketno-kosmičkom biznisu. Kako stvari trenutno stoji očekuju se i veliki potresi višedecenijskih monopolista u svetu auto-industrije (električni automomobil firme Tesla Motors) i elektro-energetike (beterijski sistem za skladištenje električne energije Powerwall). Ovom impresivnom spisku revolucionarnih inženjerskih inovacija Ilona Maska takodje, treba dodati projekat Hyperloop, transportnu tehnologiju ne tako daleke budućnosti. Osnovu ovog sistema čine vakuumske cevi prečnika oko dva metra i dužine nekoliko stotina kilometara koje će povezivati velike gardove. Kroz njih će jedna za drugom brzinama od preko 1000 km/č putovati elektromotorne kapsule koje će nositi po oko trideset putnika.      

Nego, vratimo se borbi Ilona Maska za američko vojno kosmičko tržište. Posle godina neprikosnovenog liderstva firme ULA, pre dvanest meseci Ilon Mask je otvoreno optužio Pentagon i konkurentnu firmu ULA za kršenje embargo SAD prema Rusiji. Naime, za lansiranje vojnih satelita, ULA koristi RN Atlas 5 koja na prvom stepenu koristi ruske raketne motore RD-180. Dok je njegov Falcon 9 stoprocentno američki proizvod, sateliti Pentagona koji su od strateškog značaja za američke nacionalne interese, lete u kosmos pomoću ruskih motora! Naravno, to nije moglo da promakne Kongresu i Republikancima koji sada njime dominiraju. Oni su zatražili potpuni prestanak kupovine ruskih raketnih motora za potrebe lansiranja vojnih satelita i izdvajanje sredstava da se izrade američki motori za RN Atlas 5. Predsednik Obama se medjutim oglušio na ovaj zahtev. Tako se u projektu budžeta Pentagona za 2015. u iznosu od 577 milijardi dolara nije našlo 220 miliona dolara za početa radiva na izradi američke verzije ruskog RD-180. To naravno ne znači da će se od ovog projekta odustati, ali do daljnjeg ruskim raketnom motorima će u kosmos biti lansirani samo komercijlani kosmički aparati (kao na primer brod CST-100 kompanije Boeing koji će skupa sa Dragonom nositi astronaut do MKS).

Sve u svemu, posle dugogodišnje uporne borbe, Ilon Mask je izvojevao jednu od svojih najvećih pobeda. Pentagon je 27. maja dodelio uverenje kompaniji SpaceX da može rame uz rame sa kompanijom ULA da učestvuje na konkursima za lansiranje vojnih satelita. Od sada ništa više neće biti kao pre. Dolazi vreme SpaceX - veoma konkurentne firme koja će uneti mnogo novina na tržištu pružanja lansirnih usluga.  

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 13 sati ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 13 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 18 sati ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 1 dan ranije
  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 2 dana ranije

Foto...