1

Posada ekspedicije MKS-55/56 vratila se na Zemlju posle 197 dana provedenih u kosmosu. Uskoro, na MKS stiže sledeća posada.

Aparat za povratak kosmičkog broda “Sajuz MS-08” je sleteo na Zemlju 4. oktobra 2018, u 14:45č (msk), na dan kada je pre 61. godinu lansiranjem “Sputnjika” započela kosmička era. Na Zemlju su se, posle šestomesečne kosmičke ekspedicije, vratili ruski kosmonaut Oleg Artemjev i američki astronauti Endrju Fejstel i Ričard Arnold. članovi posade se osećaju dobro. Oni su sleteli 146 kilometara jugoistočno od grada Džezkazgana, na severu Kazahstana.  

3 4
6 7

 

Kosmički brod “Sajuz MS-08” se nalazio u sastavu Međunarodne kosmičke stanice (MKS) od 23. marta 2018. četiri časa pre ateriranja, brod je odvojen od MKS. Zatim je napravio zaokret i ostao nedaleko od stanice, tako da je Fejstel, prešavši u stambeni (orbitalni) odsek, mogao da napravi fotografije MKS-a povodom 20. godišnjice od početka njene gradnje koja se obeležava krajem novembra. Posle toga, Fejstel se vratio u kabinu aparata za povratak, vrata između dva odseka su zatvorena i usledilo je udaljavanja broda od stanice. Uključeni su motori na kočenje, posle čega je “Sajuz” spušten na nižu orbitu, sa koje je krenuo prema Zemlji. Usledilo je odvajanje odseka kosmičkog broda i ulazak aparata za povratak u guste slojeve atmosfere. Aparat ispod velikog padobrana površine oko hiljadu metara, uočen je iz helikoptera prihvatne ekipe.

8

Na MKS-u, misiju nastavljaju Sergej Prokopjev (“Roskosmos”), Aleksander Gerst (ESA/Nemačka) i Serena Onjon-čanselor (NASA). Oni su na stanicu stigli 8. juna. Dan pre odlaska ekipe MKS-56/57, Fejstel, koji je do tada bio komandant stanice, predao je komandovanje Gerstu. Tokom ove tradiocionalne ceremonije, Fejstel je Gerstu, koji je kao i on geofizičar, poklonio kristal sa planine Erebeus na Antarktiku. 

9

“Znam, ti imaš mnogo ovakvih kristala, neki su takođe već bili u kosmosu, ali siguran sam da nikada nisi dobio ovakav kristal od kolege geofizičara za vreme preuzimanja komande nad MKS-om, u kosmosu”, rekao je Fejstel. 

Pored kristala, Fejstel je Gerstu poklonio medalju 56. ekspedicije i, u skladu sa tradicijom, “ključ” za otvaranje vrata između stanice i broda “Sajuz”.   

“Hvala na 1850 orbita prijateljstva i velikih zajedničkih dostignuća”, rekao je Gerst. “Zajedno, mi smo sadili biljke, mešali cement, ispitivali lekove za rak, pratili rast proteina kristala, merili smo magnetno polje Zemlje, radili sa Boze-Anjštajnovim kondenzatima i legurama, i uradili mnogo, mnogo drugih stvari”. 

2

Posada koja se upravo vratila na Zemlju je prvobitnim planom trrebala da provede 160 dana u kosmosu. Međutim, posle dogovora “Roskosmosa” i NASA-e o produžetku misija ekspedicija MKS radi izbegavanja bilo kakvih problema sa prisustvom američkih astronauta na stanici koji bi mogli da nastanu u prvim etapama korišćenja privatnih kosmičkih brodova, misija Artemjeva, Fejstela i Arnolda je produžena za 37 dana. Istovremeno, Prokopjev, Gerst i čanselerova će umesto 143 provesti u kosmosu 187 dana.    

Posada ekspedicije MKS-56 je obavila više od 350 eksperimenata. Pored naučnih istraživanja, obavljeno se četiri kosmičke šetnje izvan stanice. Astronauti Fejstel i Arnold su tri puta izlazili u otvoreni kosmos, u martu, maju i junu, radi podešavanja komunikacione opreme, prebacivanja jedne od pumpi sistema za hlađenje koja je prestala sa radom i priprema američkog segmenta MKS-a za predstojeće prve misije privatnih kosmičkih brodova “Dragon” i “Starlajner”. U avgustu, kosmonauti Artemjev i Prokopjev su obavili vanbrodske aktivnosti u okviru ruskog programa radova u otvorenom kosmosu. Tada su ručno lansirali četiri mala satelita, podesili nekoliko antena na modulu “Zvezda”, i na spoljnu površinu ovog modula postavili nekoliko uređaja.    

10

11

A unutar stanice, posada je, pored naučnih i radova na servisiranja opreme stanice, znala i za povremene zabave. Dok su oni kružili oko Zemlje, dole u Rusiji se odvijalo svetsko prvenstvo u fudbalu, tako da su kosmonauti organizovali mali fudbalski meč u bestežinskom stanju. Igrali su i tenis i napravli muzički video sa jednom kanadskom rok-grupom. Istovremeno, astronaut Arnold, koji je pre mnogo godina bio nastavnik matematike u srednjoj školi, završio je program nazvan “Godina učenja na stanici”. U okviru ovog programa, puštani su tonski zapisi lekcija koje je Krista Mekolif trebala da obavi za vreme misija koja je tragično prekinuta za vreme lansiranja šatla “čalendžer” januara 1986.

Ovo je bila druga kosmička misija Olega Artemjeva i Ričards Arnolda, dok je Fejstelu ovo treći orbitalni let. U kosmosu, Artemjev je posle ove misije nakupio 366 dana, Arnold 210, a Fejstel 226 dana. 

Po povratku iz kosmosa, oni su helikopterom odleteli do aerodrome u gradu Karaganda, gde je za njih pripremljen kraći, sada već tradicionalni topli prijem kazahstanskih domaćina. Posle toga, Artemjev je avionom Centra za pripremu kosmonauta odleteo u Zvezdani grad, dok su Fejstel i Arnold odleteli u Hjuston.   

12 13

Kosmički brod kojim su se oni vratili na Zemlju, “Sajuz MS-08” je 54. ruski kosmički brod koji je leteo u sklopu MKS-a. On je prevalio 134 miliona kilometara i, za to vreme, napravio 3152 orbite oko Zemlje.

Za samo nedelju dana, 11. oktobra, sa Bajkonura u kosmos kreće sledeća posada, dvočlana ekspedicija MKS-57. četrdesetsedmogodišnji ruski kosmonaut Aleksej Nikolajevič Ovčinjin i američki astronaut Tajler Niklaus Hejg (43) će brodom “Sajuz MS-10”, ukoliko sve bude teklo po planu, za samo tri časa, najbrže od svih prethodnih posada, stići na MKS gde će se pridružiti Gerstu, čanslerevoj i Prokopjevu. 

14

Oni će skupa na MKS-u 20. novembra, proslaviti dve decenije od lansiranja modula “Zarja”, prvog elementa Međunarodne kosmičke stanice. Njen let je produžen do kraja 2024, ali ima nagoveštaja da će MKS ostati duže u funkciji, moguće čak i do kraja 2028, znači punih trideset godina.                    

15

Biografije:

Fotografije

POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE EKSPEDICIJE MKS-55/56MKS-55/56

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 7 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 18 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 23 sati ranije

Foto...