28. novembar. 2009.

Laliberte
Кanadski klovn i milijarder Guy Laliberte zasmejava sebe i ostale neposredno nakon ateriranja blizu grada Arkalik, u Kazahstanu, 11. oktobra 2009. Sa njim su sa ISS došli i ruski kosmonaut Genadij Padalka i Amerikanac Michael Barratt.

Pre par dana, tačnije u prošli četvrtak, ruski zvaničnici iz svemirske industrije poručili su američkim kolegama koji pripremaju turiste za Međunarodnu svemirsku stanicu:"Hо спејс фор спејс турист!"

Od kako je početkom ove godine broj članova posade na ISS povećan sa trojice na šestoricu, gore više nema mesta za turiste koji su spremni da plate desetine miliona dolara za putovanje ruskom raketom u svemir, izjavio je Sergej Konstantinovič Krikaljov[1] (51), direktor Trenažnog centra za kosmonaute.

Ruski svemirski teretnjaci „Союз TМA" biće jedina veza svemirske stanice sa Zemljom nakon što se flota američkih šatlova povuče iz upotrebe sledeće godine.

Svaka letilica „Союз" projektovana je tako da prima samo trojicu kosmonauta. Sa dupliranjem broja stalnih članova na ISS, Rusi će od sada morati da izvode po četiri umesto kao do sada dva lansiranja godišnje da bi obezbedili redovnu rotaciju posade. Stalna posada od 6 ljudi će da znači da će dva „Союзa" uvek biti parkirana na stanici, spremna za upotrebu u slučaju neke nesreće.

Kanadski tajkun i milijarder Guy Laliberte (50), vlasnik cirkusa Cirque du Soleil, dobrotvor, filantrop i kockar, vratio se prošlog meseca na Zemlju kao sedmi svemirski turista koji je platio da bi bio na stanici. Laliberte, prvi profesionalni umetnik koji je leteo u svemir, platio je $35 miliona za 10-dnevno putovanje na ISS.

Ranije, dok je bilo mesta, svemirski turisti su mogli da lete sa glavnom posadom i da se vrate nazad s njima," objasnio je Krikaljov novinarima koji su posetili trenažni centar u Zvezdanom gradu kraj Moskve. „Sada, od kako smo prešli na 6-članu posadu, nema više mesta za njih."

Krikaljov je bez posebnog komentarisanja dodao i da će „ta situacija početi da važi već u sledećim letovima".

Novinari i Krikaljov su razgovarali u vreme priprema posade koja treba da poleti ka stanici krajem decembra. Posadu čine Rus Oleg Kotov, Japanac Soichi Noguchi i Nasin astronaut Timothy J. Creamer.

Divovsku Međunarodnu svemirsku stanicu danas čini 10 modula napravljenih u Americi, Rusiji, Japanu, Brazilu i Evropskoj zajednici (18 zemalja). Ovim dupliranjem stalnih naučnika na stanici, omogućiće i drugim nacijama da pošalju svoje stručnjake u kosmos - većina njih u prošlosti bili su Rusi i Amerikanci.

ISS
Međunarodna stanica
. Na visini na kojoj se sada stanica nalazi, gravitacija je 12% manja nego na nivou mora na Zemlji. Bestežinsko stanje koje na njoj vlada samo je posledica neprestanog "slobodnog padanja" stanice. Ipak, i pored toga, osećaju se efekti mikrogravacije.

plamen
Ovako gori sveća u Srbiji (levo), a ovako na ISS (desno) u uslovima mikrogravitacije.

 

 



[1] Ovaj kosmonaut i inženjer proveo je više vremena u vemiru od bilo kog čoveka. Iz 6 puta, koliko je puta leteo u kosmos, sakupio je 803 dana i 9,5 sati. Poznat je i kao „poslednji građanin SSSR-a", jer dok je 1991/92 bio na svemirskoj stanici „Mир" (311 dana i 20 h), SSSR se raspao.

Još o Svemirskoj stanici

KAKO JE RASLA STANICA - fotografije ISS

2002dec.jpg (288893 bytes)

Fotografije Međunarodne svemirske stanice od 1999.

ISS - filmovi

Krtaki filmovi o Međunarodnoj svemirskoj stanici

Sve zanimiljivo o ISS

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 10 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...