Medjunarodna kosmilka stanica je prošle nedelje, 27. septembra, oko podneva morala urgentno da promeni visinu orbite radi izbegavanja sudara sa kosmilkim otpadom. 

iss sept

Da to nije bilo uradjeno, postojala je velika verovatnoća samo dva i po časa kasnije da dodje do sudara i značajnog oštećenja Kosmičke stanice.  

Promena orbite MKS je obavljena pomoću četiri motora ruskog teretnog broda “Progres M-28M”. Motori su ukupno radili 299 sekundi i dodatno ubrzali stanicu za 0,3 m/s.

Posle korekcije putanje leta, MKS je dospela na orbitu maksimalne visine 421,16km.  

Ova vest je plasirana pod, za operacije na MKS, vrlo neobičnim okolnostima.

Nema detalja šta se u stvari tačno desilo, o kakvom je otpadu reč i koliko je bilo rastojanje.

Takodje, uobičajeno je da se analizom kretanja kosmičkog otpada unapred najavi korekcija orbite leta MKS.

To govori da je MKS, za razliku od ranijih mnogobrojnih korekcija putanje radi izbegavanja sudara sa kosmičkim otpadom, sada imala veoma rizičnu situaciju.

Ovakve korekcije se sprovode redovno, nekada i po nekoliko puta tokom jednog meseca, u koordinaciji izmedju kontrolnih centara u Hjustonu (koji je nadležan za alarmiranje) i Karaljovu čiji stručnjaci obavljaju korekcije leta pomoću motora nekog od teretnih brodova spojenih sa stanicom. Posada tada prelazi u kosmičke brodove “Sajuz”, spremna da se hitno vrati na Zemlju ukoliko dodje do sudara i oštećenja velikih razmera.    

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...