Astronautika: misije

Misije

Misija na Mars (3): Kružno putovanje ili ne?

teretnjak

Sledeći izbor koji NASA treba da napravi je da li da preduzima kružna putovanja na Mars ili da to budu letovi u jednom pravcu. Postoje najmanje dva razloga zašto je bolje (ne kažem izvodljivije) da misije budu povratne: svakako da je jedan od njih mogućnost da se na taj način na Zemlju dopreme uzorci Marsovog tla.

Opširnije: Misija na Mars (3): Kružno putovanje ili ne?

Write comment (2 Comments)

Misija na Mars (1)

namarsu1

U ovoj relativno kratkoj seriji predavanja koja predstoje, zajedno ćemo razmotriti neke od izbora koji leže pred NASA–om prilikom praniranja njihovih misija ka Marsu. Na kraju predavanja, pred sobom ćeš imati odabrane ciljeve i sve ono bitno što ćeš naučiti o planiranju misije na Mars da bi te ciljeve mogao sprovesti u delo.

Opširnije: Misija na Mars (1)

Write comment (0 Comments)

Mars za samo $1,5 triliona

m6

Još od kada su ostvarili na prvi pogled nemoguć zadatak sletanja ljudi na Mesec, kosmički lideri su postavili Mars kao sledeći cilj. Kada su shvatili da će to biti preteško, preopasno i preskupo, NASA se okrenula ka šatlovima i Međunarodnoj orbitnoj stanici kao mestu na kojem bi mogle da se pripremaju misije za Mars ili za povratak na Mesec.

Opširnije: Mars za samo $1,5 triliona

Write comment (2 Comments)

Misija 'ARM': Ako neće Muhamed bregu...

a2... možda hoće breg Mesecu?

Na osnovu nekih prethodnih textova, vidimo da je Mars za ljudske posade još uvek šargarepa na dugom štapu. Zato se NASA zalaže da glavni zadatak njihovog programa sa posadama u sledećoj deceniji bude jedan mal'tene SF zadatak: da uhvate jedan mali asteroid i dovuku ga do Meseca (zapravo, u Lagranžovu tačku L2 sistema Zemlja-Mesec). Potom bi putnički brod 'Orion' prišao sondi 'ARM' ('Asteroid Redirect Mission') sa asteroidom i, uzevši uzorke, vratio se na Zemlju! Zapravo, to je bio plan do pre koju godinu. Prošle godine NASA je promenila originalnu ideju i, umesto malog asteroida, sada bi 'ARM' trebalo da uzme poveću stenu sa povećeg asteroida. Ima li kraja glupim idejama?

Opširnije: Misija 'ARM': Ako neće Muhamed bregu...

Write comment (0 Comments)

'Starlink': 'SpaceX-ova' konstelacija sa više od četiri hiljade satelita

s1'SpaceX' je uneo revoluciju u lansirnoj industriji zahvaljujući niskoj ceni koju nudi 'Falcon 9'. Trenutno, svaka misija ove rakete košta $62 miliona, što je uz ruski 'Proton' čini najjeftinijom raketom u svojoj kategoriji. 'SpaceX' je uspeo da smanji cenu zahvaljući agresivnoj tržišnoj strategiji i očigledno paradoksalnoj kombinaciji jednostavnih i pouzdanih tehnologija, uz ponovno korišćenje prvih stepeni rakete. Ali 'SpaceX' dobro zna da ono što stvarno pokreće pare izvan atmosfere nije tržište raketa – kolač je jednostavno premali – već proizvodnja satelita a posebno rukovođenje i marketing njihovih servisa (komunikacija, navigacije, fotografisanja, itd.). Zato ne čudi da je Elon Musk odlučio da 'SpaceX' počne da proizvodi satelite i uđe na velika vrata u tom sektoru. Naime, 'SpaceX' ne planira da postavi u orbitu nekoliko geostacionarnih satelita ili konstelaciju na niskoj orbiti oko Zemlje od par desetaka jedinica. Ne. Njegov plan je da lansira više od 4000 satelita. Naziv projekta? 'Starlink'.

Opširnije: 'Starlink': 'SpaceX-ova' konstelacija sa više od četiri hiljade satelita

Write comment (4 Comments)

Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Dobro je da nije izostavio Pluton, nama... 15 sati ranije
  • Trovach said More
    Ta laz o "otkricu" Rio Tinta se namerno... 16 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Hvala Živko na vrednim infofrmacijama u... 20 sati ranije
  • Živko Teodosić said More
    Jadariti je otkrila 1980. godine, prof.... 2 dana ranije
  • Trovach said More
    Možda grešim, ali mi se čini da se... 2 dana ranije

Foto...