Kad kažemo "planeta" najčešće pomislimo na Zemlju, Mars, Jupiter ili Saturn. Međutim, planete su mnogo raznovrsnija nebeska tela nego što bi se moglo zaključiti na osnovu osam planeta Sunčevog sistema. Neke su male i stenovite, druge ogromne i gasovite, neke su prekrivene dubokim okeanima, dok se pojedine nalaze toliko blizu svojih zvezda da im površinske temperature dostižu nekoliko hiljada stepeni. Postoje čak i planete koje ne kruže ni oko jedne zvezde, već samostalno lutaju međuzvezdanim prostorom.
Razvoj astronomije, a posebno otkriće hiljada planeta izvan Sunčevog sistema, pokazao je da je priroda planeta mnogo raznovrsnija nego što smo ranije pretpostavljali.
Kako se, dakle, planete dele i koje sve vrste planeta postoje?
Osnovna podela: stenovite i džinovske planete
Jedna od najvažnijih podela planeta zasniva se na njihovom sastavu, odnosno materijalima od kojih su izgrađene. Prema ovoj podeli razlikujemo dve velike grupe: stenovite planete i džinovske planete.
Stenovite planete
Zemlja
Stenovite ili terestričke planete imaju čvrstu površinu i uglavnom su izgrađene od silikatnih stena i metala. U Sunčevom sistemu postoje četiri takve planete:
- Merkur – najmanja planeta Sunčevog sistema, sa veoma velikim temperaturnim razlikama između osunčane i neosunčane strane.
- Venera – planeta sa izuzetno gustom atmosferom i ekstremnim efektom staklene bašte. Njena površina je toplija nego površina Merkura.
- Zemlja – jedina do sada poznata planeta na kojoj postoji život. Na njenoj površini nalazi se velika količina tečne vode.
- Mars – hladna, pustinjska planeta sa tragovima nekadašnje tečne vode i atmosferom koja je mnogo ređa od Zemljine.
Stenovite planete uglavnom su manje i gušće od džinovskih. Imaju metalno jezgro, omotač i koru, mada se njihova unutrašnja građa međusobno razlikuje.
Gasovite džinovske planete
Jupiter
U ovu grupu spadaju Jupiter i Saturn. To su najveće planete Sunčevog sistema, sa ogromnim masama i pretežno vodonično-helijumskim sastavom.
Jupiter je najveća planeta Sunčevog sistema. Njegova masa je približno 318 puta veća od Zemljine. Poznat je po Velikoj crvenoj pegi, ogromnoj atmosferskoj oluji koja traje najmanje nekoliko vekova.
Saturn je druga najveća planeta i prepoznatljiv je po svom veličanstvenom sistemu prstenova. I on je uglavnom sastavljen od vodonika i helijuma.
Za razliku od stenovitih planeta, gasoviti džinovi nemaju čvrstu površinu na koju bi mogla da sleti svemirska letelica. Njihovi spoljašnji slojevi postepeno prelaze u sve gušće atmosferske i unutrašnje slojeve.

Saturn
Ledeni džinovi
Uran i Neptun pripadaju posebnoj grupi džinovskih planeta – ledenim džinovima.
Neptun
Njihova unutrašnjost sadrži znatne količine vode, amonijaka i metana, uglavnom u uslovima veoma visokog pritiska i temperature. Pored toga, imaju atmosfere u kojima dominiraju vodonik i helijum.
Uran je posebno zanimljiv zbog ekstremno nagnute ose rotacije. Ona je nagnuta za oko 98 stepeni u odnosu na ravan njegove orbite, pa planeta praktično rotira „položena na bok“.
Neptun je najudaljenija planeta Sunčevog sistema. U njegovoj atmosferi duvaju izuzetno snažni vetrovi, među najbržima zabeleženim na nekoj planeti.
Uran
Zanimljivo je da se Jupiter i Saturn po sastavu razlikuju od Urana i Neptuna toliko da astronomi danas insistiraju na njihovom razdvajanju u dve kategorije: gasovite i ledene džinove.
Planete prema veličini i masi
Otkriće planeta oko drugih zvezda pokazalo je da veličina i masa planeta mogu veoma mnogo da variraju. Astronomi zato koriste i klasifikaciju zasnovanu na njihovim dimenzijama i masi.
Planete veličine Zemlje (zemljolike planete)
To su planete čije su dimenzije približne Zemljinim. Mogu imati stenovitu građu, mada sama veličina nije dovoljna da se sa sigurnošću odredi njihov sastav.

Super-Zemlje
Super-Zemlje su planete veće i masivnije od Zemlje, ali manje od Neptuna. Najčešće se kao okvirna granica navodi masa od jedne do deset Zemljinih masa, mada definicije nisu potpuno jedinstvene.
One mogu biti stenovite, ali i imati značajne količine vode, gasova ili guste atmosfere. Važno je naglasiti da naziv super-Zemlja ne znači da je reč o planeti pogodnijoj za život od naše planete.
Mini-Neptuni
Ovo su planete manje od Neptuna, ali uglavnom veće od Zemlje, koje imaju značajan gasoviti omotač. Mogu imati stenovito ili vodeno jezgro okruženo debelom atmosferom od vodonika i helijuma.
Takve planete nemaju direktnog predstavnika među osam planeta Sunčevog sistema.
Neptunolike planete
To su planete čije su dimenzije i masa približne Neptunovim. Mogu imati različite odnose gasova, leda i drugih materijala.
Jupiterolike planete
U ovu grupu spadaju planete čije su dimenzije i masa slične Jupiterovim. Među egzoplanetama postoje i primerci koji su znatno masivniji od Jupitera.

Neobične planete otkrivene izvan Sunčevog sistema
Posebno zanimljiva klasifikacija odnosi se na planete koje se nalaze izvan našeg Sunčevog sistema. Njih nazivamo egzoplanetama.
Do sada je potvrđeno više od 6.000 egzoplaneta, a njihov broj neprestano raste. Među njima su otkrivene neke zaista neobične vrste.
Vreli Jupiteri (Hot Jupiters)
To su gasovite džinovske planete koje kruže veoma blizu svojih zvezda. Njihove orbite mogu biti toliko male da oko svoje zvezde obiđu za svega nekoliko dana.
Zbog blizine zvezdi, njihove temperature mogu biti izuzetno visoke. Neki imaju atmosfere u kojima se očekuju oblaci mineralnih čestica, pa čak i kiša od rastopljenih stena.
Supervruće planete (Ultra-hot Jupiters)
Predstavljaju ekstremnu verziju vrelih Jupitera. Njihove dnevne temperature mogu prelaziti 2.000, pa čak i 3.000 stepeni Celzijusa. Na takvim temperaturama neki elementi isparavaju, a molekuli se razlažu na atome.
Okeanske planete
Pretpostavlja se da postoje planete na kojima voda zauzima veliki deo površine, možda čak i globalno. Neke bi mogle imati okeane duboke stotinama ili hiljadama kilometara.
Ipak, postojanje okeana na pojedinačnim egzoplanetama često je teško neposredno potvrditi. Astronomi za sada o njihovom sastavu zaključuju na osnovu mase, poluprečnika i atmosferskih merenja.
Planete lave
Ove planete nalaze se toliko blizu svojih zvezda da su njihove površine izložene ekstremnim temperaturama. Na njima bi stene mogle biti rastopljene i formirati globalne okeane magme.
Jedan od poznatih kandidata za ovakav svet jeste egzoplaneta 55 Cancri e, koja kruži veoma blizu svoje zvezde.
Supernapumpane planete (Super-puffs)
To su planete veoma male gustine, čiji je poluprečnik veliki u odnosu na njihovu masu. Neke su po dimenzijama približne Saturnu, ali imaju samo nekoliko Zemljinih masa.
Njihova unutrašnja građa i poreklo predstavljaju zanimljivu zagonetku za planetarne naučnike.

Planete prema udaljenosti od zvezde i načinu kretanja
Planete se mogu klasifikovati i prema njihovom položaju u planetarnom sistemu i načinu kretanja.
Planete blizu svoje zvezde
Ove planete imaju kratke orbitalne periode i često su izložene snažnom zračenju. Mogu biti stenovite ili gasovite.
Planete u nastanjivoj zoni
Nastanjiva zona je oblast oko zvezde u kojoj bi, pod odgovarajućim atmosferskim uslovima, na površini planete mogla postojati tečna voda.
To ne znači da je svaka planeta u toj zoni nastanjena ili pogodna za život. Na primer, atmosfera, sastav površine i geološka aktivnost mogu potpuno promeniti uslove na planeti.
Planete sa ekscentričnim orbitama
Njihove putanje su veoma izdužene elipse, pa se udaljenost od zvezde tokom obilaska značajno menja. Zbog toga mogu doživljavati velike promene temperature.
Slobodno plutajuće planete (Rogue planets)
Ovo je jedna od najneobičnijih kategorija planetarnih tela. Reč je o planetama koje ne kruže oko neke zvezde, već se samostalno kreću kroz međuzvezdani prostor.
Neke su možda nastale u planetarnim sistemima, a zatim gravitacionim interakcijama izbačene iz svojih prvobitnih orbita. Druge su možda nastale samostalno, na način sličan nastanku zvezda, mada je granica između takvih objekata i veoma malih smeđih patuljaka predmet naučne rasprave.
Da li patuljaste planete pripadaju planetama?
Kada govorimo o planetama, često se postavlja pitanje gde su Pluton, Ceres, Erida, Haumea i Makemake.
Ova tela pripadaju kategoriji patuljastih planeta.
Prema definiciji Međunarodne astronomske unije iz 2006. godine, planeta mora da ispuni tri osnovna uslova:
- Da kruži oko Sunca.
- Da ima dovoljno veliku masu da sopstvena gravitacija oblikuje telo približno sferičnog oblika.
- Da je gravitaciono očistila okolinu svoje orbite od drugih tela slične veličine.
Patuljaste planete ispunjavaju prva dva uslova, ali ne i treći. One dele svoje orbitalno područje sa drugim brojnim telima.
Pluton je najpoznatiji predstavnik ove kategorije, ali nije i jedini. Među patuljastim planetama nalaze se i Ceres, Erida, Haumea i Makemake.
Važno je napomenuti da se ova definicija odnosi na tela koja kruže oko Sunca. Za egzoplanete se u naučnoj praksi koriste i drugi kriterijumi i konvencije.
Koliko različitih vrsta planeta postoji?
Na osnovu svega što smo saznali, jasno je da ne postoji samo jedna univerzalna podela planeta. Astronomi ih klasifikuju prema različitim osobinama: sastavu, masi, veličini, temperaturi, atmosferi, udaljenosti od zvezde i načinu kretanja.
Ista planeta može pripadati različitim kategorijama istovremeno. Na primer, neka egzoplaneta može biti super-Zemlja po masi, stenovita po sastavu, a istovremeno planeta lave zbog veoma visoke temperature.
Otkrića egzoplaneta posebno su proširila naše razumevanje planetarnih sistema. Pokazalo se da Sunčev sistem nije univerzalni model prema kojem nastaju svi planetarni sistemi. Postoje sistemi sa planetama koje kruže oko svojih zvezda za svega nekoliko sati, sistemi sa ogromnim gasovitim planetama veoma blizu zvezde, kao i planete čiji je sastav teško zamisliti na osnovu iskustva sa našim kosmičkim susedstvom.
Možda je najvažniji zaključak da Zemlja nije reprezentativan primer svih planeta u svemiru, već samo jedan od bezbroj mogućih planetarnih svetova. I dok astronomi nastavljaju da otkrivaju nove egzoplanete, sasvim je moguće da nas u budućnosti očekuju i nove kategorije planeta koje danas još ne umemo ni da zamislimo.
Predlog dodatnog sadržaja za članak
Za objavljivanje u astronomskom magazinu bilo bi zanimljivo dodati i jednu tabelu koja čitaocima omogućava da na prvi pogled uporede glavne kategorije planeta.
|
Vrsta planete
|
Osnovna karakteristika
|
Primer
|
|
Stenovita
|
Čvrsta površina
|
Zemlja
|
|
Gasoviti džin
|
Pretežno vodonik i helijum
|
Jupiter
|
|
Ledeni džin
|
Bogata vodom, amonijakom i metanom
|
Neptun
|
|
Super-Zemlja
|
Veća i masivnija od Zemlje
|
55 Cancri e
|
|
Mini-Neptun
|
Mala planeta sa debelim gasovitim omotačem
|
K2-18 b
|
|
Vreli Jupiter
|
Gasoviti džin blizu zvezde
|
51 Pegasi b
|
|
Okeanska planeta
|
Moguća globalna vodena površina
|
Kandidati među egzoplanetama
|
|
Planeta lave
|
Površina sa mogućim okeanima magme
|
55 Cancri e
|
|
Slobodna planeta
|
Ne kruži oko zvezde
|
Otkriveni usamljeni planetarni objekti
|





KOJI TELESKOP DA KUPIM?





