Atakama veliki milimetarski/submilimetarski niz (ALMA) prvi put svedoči sudaru dve galaksije koje jure jedna prema drugoj brzinom od 500 km/s. Ona sa desne strane sadrži kvazar – supermasivnu crnu rupu koja akretira materijal iz svoje okoline i oslobađa intenzivno zračenje direktno u drugu galaksiju.
Većina zvezda veličine našeg Sunca ima jednog ili više pratilaca. Zvezde se rađaju u ogromnim oblacima molekularnih gasova, u kojima nastane čitavo jato novih zvezda. Mnoge od njih su čvrsto gravitaciono povezane te nastavljaju svoj život u parovima krećući se jedna oko druge. Odavno se sumnja da i Sunce ima svog parnjaka, samo njega nije lako otkriti.
"Odradi ovaj kviz znanja i proveri koliko tacnih odgovora imas. Kviz sadrzi laka i teska pitanja. tako da uzivaj u resavanju ovih pitanja i samom kvizu!!!
Šta bismo sve mogli da vidimo kada bismo preleteli iznad Plutona i njegovog meseca Harona? Svemirska letelica New Horizons je to učinila u julu 2015. godine, proletevši pored ovih udaljenih svetova brzinom od oko 80.000 kilometara na sat
99,9% težine solarnog sistema čini Sunce mu njegovo! Preostala beda je podeljena na 8 kakvih-takvih planeta i čak 219 meseci, tj. satelita. Sledi beskonačna buranija sitnurije: kamenčina, leda i prašine koje niko normalan ne računa. 19 satelita je dovoljno veliko da ih je nekad u istoriji sopstvena gravitacila zaloptastila (moj novi astronomski izraz) i svi su pokriveni ledom sem naš Mesec i Ija. Sedam je masivnije od Plutona i Erisa. Ti meseci se fizički ne razlikuju od planeta patuljaka, ali se ne uklapaju u našu (IAU) definiciju jer se ne okreću direktno oko Sunca. Svi ti svetovi su zla boga čudni, a šampion čudnosti je Triton. O njemu ne znamo – ništa. Skoro.
Podaci dobiveni NASA-inim Svemirskim teleskopom James Webb su pvi put bili dani na uvid javnosti u srpnju 2022. g. Jedna od tada objavljenih slika je bila i ona eteričnog krajolika nazvana Svemirske Litice. Taj svjetlucavi zvjezdorodni kraj je sada predmetom prostorne vizualizacije načinjene od Webbovih podataka. Animacija daje novu životnost već čuvenoj Webbovoj fotografiji.
Astronomi su po prvi put svedočili nasilnom kosmičkom sudaru u kojem jedna galaksija probija drugu intenzivnim zračenjem. Njihovi rezultati, objavljeni danas u časopisu Nature, pokazuju da to zračenje umanjuje sposobnost ranjene galaksije da formira nove zvezde. Ovo novo istraživanje kombinuje osmatranja sa Veoma velikog teleskopa Evropske južne opservatorije (ESO VLT) i Atacama velike milimetarsko/submilimetarske antene (ALMA), otkrivajući sve krvave detalje ove galaktičke borbe.
Galaksija Žulong (Zhúlóng) je ekstremno masivna galaksija a i ekstremno daleko i u vremenu i u prostoru. Nalazi se u sazvežđu Sekstans i najudaljenija je spiralna galaksija za koju znamo. Ima lepo izvajane krake sa područjima oblaka u kojima se formiraju zvezde. Naučnici procenjuju da se godišnje proizvede 66 solarnih masa zvezda. Njen prečnik je procenjen na oko 62.000 svetlosnih godina a masa joj je oko 100 milijardi solarnih masa.