Journey to the Andromeda Galaxy Faster Than the Speed of Light!
Krenite na putovanje iza Mlečnog puta i prevalite 2,5 miliona svetlosnih godina da posetite Veliku galaksiju u Andromedi, najveću galaksiju u Lokalnoj grupi.
Prva zemlja u Africi koja je lansirala sopstveni komunikacioni satelit u kosmos je bila Nigerija. Bio je to 'NigComSat-1', koji je 2007. lansiran iz Kine kineskom raketom. Ko je pomislio da se radilo o nekom satelitčiću prevario bi se, jer se radilo o mašini teškoj preko 5 tona! Danas, 22 godine od lansiranja prvog afričkog satelita (Južna Afrika), Afrika učestvuje u kosmičkom otpadu sa 44 satelita. Njih su uspešno lansirale: Alžir, Angola, Egipat, Etiopija, Gana, Kenija, Maroko, pomenutia Nigerija, Mauricijuis, Ruanda i Sudan. Iako ja imam posebno mišljenje o grozničavoj želji Zapada da pokrije čitav svet internetom, danas ću to preskočiti i reći nešto o Nigeriji, zemlji koja će do 2050. demografski postati jedna od pet zemalja na planeti.
M 81 spada u najlepše galaksije na celom nebu. Ona je i jedna od najsvetlijih u Mesijeovom katalogu. Njena magnituda iznosi +6,8 i lepo se vidi dvogledom. Poznata je i pod imenom Bedeova galaksije jer ju je otkrio ovaj nemački astronom (Johan Elert Bode) 1774. a nešto kasnije, 1779. Pjer Mešan i Šarl Mesjeije su je uvrstili u Mesijeov katalog. Od nas je udaljena 12 miliona svetlosnih godina.
Na stranu naučni značaj pekulijarnih galaksija one su, u velikom broju slučajeva, pre svega neverovatno lepe. I u celini i u detaljima. Vidimo ih rasute po nebu u krajnje maštovitim oblicima kako se presijavaju u grimiznim, ružičastim i plavim bojama milijardi tek upaljenih zvezda. Izuvijani i upleteni mlazevi gasa i prašine šikljaju iz nekih od njih duboko u međugalaktički prostor, a gusti rojevi plavih gigantskih zvezda obasjavaju džinovske oblake prašine i gasa dajući celoj galaksiji predivan, eterični i nestvaran izgled.
Ni jedan umetnik nije dorastao kreaciji univerzuma.
Posle početnih uspeha, misije 'Apolla' sa posadama su postale rutinske i dosadne. Sve manje ljudi je pratilo lansiranja, a još manje tok i naučne rezultate. Ni misija 'Apolla 15' nije izašla iz tog šablona, iako je prva donela rover na Mesec a na zemlju donela 77 kg kamenja. Ipak, monotoniju su razbili novinari kada su provalili da su astronauti tajno prošvercovali 641 poštnsku koveratu u kosmos koje su hteli da privatno prodaju dileru iz Zapadne Nemačke. Svaki od astronauta je trebao da dobije oko 40.000 današnjih dolara. Izbio je skandal i nijedan od njih više nikad nije poleteo, bar ne u kosmos, a kasnije je otkriveno da su svi prethodni astronauti radili slično. Danas je samo jedan od članova posade 'Apolla 15' živ.
Ovo je jedno od 'onih' pitanja o kojima neki vole da razbijaju glavu, tipa 'koliko anđela može da stane na vrh igle' i slično. Priznajem, i ja sam bio u toj fazi ali sam je prevazišao, najviše pričajući sa ocem a kasnije čitanjem SF knjiga a još kasnije i ozbiljnije literature. Zato povremeno napišem ponešto i na te teme.
Imam mali ručni laser kojim uglavnom 'gađam' susedne zgrade. Pokušavao sam da mu nađem pametniju namenu – da ometam avione ili Međunarodnu orbitnu stanicu, da obeležim Mesec i slično, ali – ništa. Nigde se nije videla crvena tačka. Zašto?