Ne, ne radi se o fantaziji nekog bolesnog uma niti o suludom projektu našeg gradonačelnika, već o zadatku koji je sebi postavio najveći matematičar Antike koji je živeo na Sirakuzi pre skoro 2500 godina. Reč je o Arhimedu.
Šezdesetih godina prošlog veka napravljene su ozbiljne procene stručnjaka, a stvoreno je i duboka uverenja široke javnosti da je odlazak na Mesec, zatim i na Mars prirodan sled stvari i istorijska neminovnost. Raketna tehnologija se ubrzano razvijala i činilo se da na tom putovanju nema nikakvih prepreka. Istina, datum sletanja na Mars smeštao se tek na početak 21. veka što su sredovečni i stariji ljudi tog doba sa razočarenjem primili jer su žarko želeli da dočekaju spuštanje na tu planetu.
Danas je ostao samo sa jednim operativnim žiroskopom. U poslednjih šest meseci, jedan o Hablovih žiroskopa je Nasi slao pogrešna očitavanja. Nakon resetovanja elektronike žiroskopa, jedno vreme je sve bilo u redu da bi se problem ponovo pojavio.
Nakon što su bivši i sadašnji zaposleni u OpenAI-u (kompaniji koja je napravila ChatGPT) objavili otvoreno pismo u kojem tvrde da su ućutkivani zbog postavljanja bezbednosnih pitanja, jedan od potpisnika pisma je dao još strašnije predviđanje.
Sada je i službeno: teleskopi na površini Zemlje mogu snimati slike veće razlučivosti od one koju postiže Svemirski teleskop Hubble! Prva priložena slika je fotografija Jupiterovog mjeseca Ije* koju je snimila moćna kamera SHARK-VIS talijanske proizvodnje, ...
Šta ako donesemo vodu sa Evrope na Zemlju? / What If We Brought Europa's Ocean Water to Earth?
"Duboko ispod guste ledene površine Evrope leži okean veći od svih Zemljinih okeana zajedno. Ali to je prilično beskorisno. Pošaljimo tu vodu nazad na Zemlju. Kako bi mogao da iskopaš vodu ispod svog tog leda? Koliko bi trajala cela ova ekspedicija? I da li bi ova voda uopšte bila za piće?