Ova ilustracija prikazuje ono što je u jednom novom istraživanju dokučeno o supermasivnoj crnoj jami u središtu naše galaktike, nazvanoj Strijelac A* (Sgr A*). Istraživanje je pokazalo da se Sgr A* vrti toliko brzo da oko sebe svija prostorvrijeme - tj. vrijeme i tri prostorne dimenzije - tako da ono nalikuje ragbijaškoj lopti.
Galaktika Andromeda, koja je vidljiva i prostim okom, jedna je od najbližih Mliječnom Putu. U njenom se središtu nalazi jedna vrlo masivna crna jama, čija je masa više od 100 milijuna puta veća od one u Sunca. Unatoč tome, ta crna jama - upravo kao i ona koja se nalazi u središtu naše galaktike, a koju nazivamo Strijelac A* - jedna je od najmanje aktivnih poznatih supermasivnih crnih jama, kakve zatičemo u galaktičkim jezgrama. Ona odašilje vrlo malo zračenja.
...Sada se NASA-in Svemirski teleskop Hubble pozabavio s 12 međudjelujućih galaktika koje imaju duge plimne repove od plina, prašine i mnoštva zvijezda i koje zbog toga nalikuju punoglavcima. Iznimna oštrina Hubbleovih fotografija je omogućila otkriće 425 jata novorođenih zvijezda u tim repovima, koja nalikuju nizovima prazničnih svjetala. Ta jata sadrže i do milijun plavih, novorođenih zvijezda.
Supermasivna crne rupe Sagitarius A* (Sgr A*), u centru Mlečnog puta je oko 26.000 svetlosnih godina udaljena od Zemle. Otkriveno je da Sgr A* rotira ugaonom brzinom - brojem obrtaja u sekundi - oko 60% maksimalne moguće vrednosti, od brzine svetlosti.
Da li živimo u „originalnom“ univerzumu ili postoji hiperrealnost u kojoj mi egzistiramo samo kao neka od simulacija? Ministarstvo odbrane SAD-a već koristi moćnu simulaciju stvarnosti.
".....Znam, znam, već smo pričali o tome. Ali ima nešto očaravajuće u tome. Sunčevo pomračenje ravne Zemlje. Dijagonalno rastuće drveće. Veliki zid od leda, koji čuva NASA, naravno. Ravnozemljani sigurno imaju veliku maštu. Ali šta ako su bili u pravu? Kako bi se Zemlja držala u svemiru? Da li bi se okretao oko Sunca ili bi Sunce rotirao oko njega? I zašto nikada ne biste otišli do ivice Zemlje?
"Koji se optički efekti pojavljuju kada ubrzamo kretanje? Možemo li dostići brzinu svetlosti? A šta bismo videli kada bismo pokušali da idemo brže? Svi ovi odgovori za 15 minuta!
NASA-in svemirski brod Juno kruži oko Jupitera od 2016. Njegova glavna misija je proučavanje strukture, atmosfere, magnetosfere i porekla džinovske planete. Juno posmatra neke od Jupiterovih satelita, posebno Io, najbliži i najvulkanskiji svet u Sunčevom sistemu, sa stotinama aktivnih vulkana koji izbacuju lavu i gas u svemir. Iov vulkanizam pokreće sprega jakih gravitacionih sila Jupitera i drugih njegovih satelita, koji stvaraju plimne sile koje ga zagrevaju, uzrokuju unutrašnju dinamiku i promene na površini Ia.
U prvih 500 miliona godina Zemljinog postojanja bombar dovanje iz svemira je bilo toliko intenzivno da ju je prosečno svakih hiljadu godina udarao po jedan veliki objekat, oslobađajući energiju koja se je bila milijardama puta veća od one oslobođene eksplozijom atomske bombe koja je upotrebljena u Japanu krajem Drugog svetskog rata.