Svojstva tamne materije, hipotetičkog oblika materije, neophodnog za razumevanje razvoja zvezda i galaksija se određuju posmatranjem efekta gravitacionog sočiva, koje iskrivljuje i skreće svetlost udaljenijeg objekta gravitacijom bližeg tamnog objekta.
Već dve i po decenije Astronomski kamp „Letenka“ okuplja ljude koje spaja ista strast prema svemiru i nauci. Svi učesnici znaju da ih na kampu uvek čekaju dobri prijatelji, kvalitetna predavanja, razgovori o astronomiji do kasno u noć i nezaboravni trenuci na livadi pod zvezdanim nebom.
Otkrivanje i karakterizacija egzoplaneta, planeta izvan našeg Sunčevog sistema, predstavlja jedno od najuzbudljivijih polja moderne astronomije. Iako je većina od skoro 6.000 do sada otkrivenih egzoplaneta pronađena indirektnim metodama, direktno snimanje nudi neuporedivo dublji uvid u njihovo formiranje, sastav i atmosferu. Međutim, direktno snimanje je izuzetno izazovno zbog ogromne razlike u sjaju između zvezde domaćina i njenih mnogo tamnijih planeta. U tom kontekstu, razvoj novih tehnologija poput PLACID (Programmable Liquid-crystal Active Coronagraphic Imager for the DAG telescope) instrumenta predstavlja značajan korak napred, donoseći digitalnu revoluciju u ovu oblast.
Mesec je u žiži interesovanja velikih sila. On je dovoljno daleko da mu neki ne mogu ni prići, ali je i dovoljno blizu da neki mogu. I sada se oni bore za svoje parče Meseca, jer Mesec je rudnik!
Zamislite prizor: masivni teretni brod, čelični džin od 100.000 tona, mirno stoji na pučini. Ali on nije zaista miran. Neprestano se bori protiv dva nevidljiva neprijatelja: vetra koji ga gura po površini i morskih struja koje vuku njegov trup. Šta mislite da drži takvog giganta na mestu protiv ovih neumoljivih sila? Najčešći odgovor je jednostavan: ogromno, teško sidro.
Kada noću pogledamo u zvezdano nebo, suočavamo se sa jednim od najstarijih i najtežih pitanja u astronomiji: koliko su daleko ta svetla na nebu? Određivanje udaljenosti u svemiru nije samo puka znatiželja; to je temelj za razumevanje veličine, strukture i evolucije kosmosa. Bez pouzdanih mera, zvezde ostaju samo svetle tačke, a galaksije nejasne mrlje. Upravo u rešavanju ove zagonetke, jedna posebna vrsta zvezda – Cefeide – odigrala je ključnu, revolucionarnu ulogu.
Uspešno lansiranje SpaceX-ovog Starshipa, najveće i najmoćnije rakete ikada napravljene, odjeknulo je širom sveta. Nakon dva uzastopna uspešna test leta, čini se da je program uhvatio zamah. Dok su medijski izveštaji uglavnom fokusirani na impresivne snimke poletanja i sletanja, iza ovog tehnološkog poduhvata kriju se još fascinantnije i manje poznate činjenice koje otkrivaju pravu prirodu ambicija, metodologije i budućnosti ovog projekta.
Svemirski teleskop James Webb (JWST) je ponovo pomerio granice astronomije, otkrivajući masivnu crvenu supergigantsku zvezdu neposredno pre nego što je eksplodirala. Ovo revolucionarno otkriće, objavljeno 9. oktobra 2025. godine, rešava dugogodišnju kosmičku misteriju i pruža neviđen uvid u poslednje trenutke života masivnih zvezda.