Dok sam se vraćao kući iz radnje stgne mi poruka od Steve. Kaže da planira svoj, sada već tradicionalni, star party za subotu. Taman da mu odgovorim, kad čujem novo bib-bip s telefona. Isidora na G+u pita: „Stvarno, zašto postoje muške i ženske takmičarske ekipe u šahu?“ Hm, tako jednostavno pitanje, ali iz njega prosto iskaču brojna druga: zašto su žene slabije šahistkinje (ako su još uvek, odavno ne pratim šah), da li imaju toliko takmičarskog poriva kao muškarci, da li je u pitanju vaspitanje, uticaj društva itd. Ostavim ja to pitanje na stand by, pa krenem da odgovorim Stevi i tako idem, piljim u ekran, malo se saplićem i promašim ulaz u zgradu.
"Opišite kako bi mogla da se izmeri visina nebodera ali isključivo upotrebom običnog barometra," - glasilo je pitanje na ispitu iz fizike postavljeno na Univerzitetu u Kopenhagenu pre jednog veka. Jedan student se istakao...
Baš me interesuje koliko vas bi znalo odgovor na ovo lakonsko pitanje: može li da se čita pod svetlošću zvezda?
Ako odbacimo one "pametnjakoviće" koji će se "setiti" da je Sunce zvezda i da svako može da čita pod svetlošću (te) zvezde, da vidimo kako stvari zapravo stoje.
Faster than Light Particles Could Exist After All, New Study Says
Fizičari su nedavno objavili novi rad u kome napominju da tahioni, čestice koje se kreću brže od brzine svetlosti, ipak mogu postojati. Da li je ovo samo još više hajke oko ničega ili ova naučna fantastika postaje stvarnost? Kakve veze ovi tahioni imaju sa crvotočinama i varp pogonima? Hajde da pogledamo.
U julu pronađite sazvežđe Škorpije da biste identifikovali crvenkastog supergiganta Antares, što će vas navesti da otkrijete tri globularna zvezdana jata. Nastavite da pratite svemirske poglede na ove gusto zbijene, sferične kolekcije drevnih zvezda, kao i na tri magline: maglinu Labud, maglinu Laguna i maglinu Trifid.
Globalna mapa prikazuje koncentraciju i kretanje ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi od januara do marta 2020. godine, uzrokovanim obrascima vetra i cirkulacijom atmosfere.