- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: petak, 24 avgust 2018 18:44
-
Autor Draško Dragović

U prednjem delu 'Буранa'nalazila se hermetizovana kabina zapremine 73 m3za posadu (2-3 čoveka) i putnike (do 6 ljudi), odseci brodske opreme i prednji blok motora za upravljanje.
Kabina, u kojoj je trebala da se nalazi i tokom leta radi posada, imala je dva nivoa: gornji – komandni otsek i donji – otsek za zadovoljavanje životnih potreba putnika, ispod kojeg se nalazio servisni otsek sa pomoćnom opremom koja nije non-stop neophodna...
Opširnije: Orbitni avion 'Buran' (6)
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: četvrtak, 23 avgust 2018 21:44
-
Autor Draško Dragović

Spolja, orbitalni brod 'Буран'je bio napravljen slično kao obični avion: bio je to bezrepi trup sa nisko postavljenim krilom sa napadnom ivicom u obliku dvostruke strele; aerodinamički sistemi upravljanja uključuju elevone[1]i veliki balansirajući trimerdužine 5 metara, raspoređene na zadnjem delu trupa, i kormilo pravca koje je moglo da se 'rascepi' po dužoj ivici i tako posluži kao vazdušna kočnica; spetanje 'po avionski' omogućavao je trodelni stajni trap (sa nosnim točkom).
Opširnije: Orbitni avion 'Buran' (5)
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 20 avgust 2018 15:44
-
Autor Draško Dragović

PLANER ORBITNOG BRODA 'БУРАН'
Osnovna konstrukcija 'Буранa' je bila u vidu planera, koji obezbeđuje aerodinamičke sile, prima sva opterećenja u svim fazama leta, služi kao korpus broda, i u svom sastavu sadrži elemente i sisteme koji su omogućavali spuštanje i samo sletanje. Njegova težina, uključujući sve sisteme, iznosila je oko 40% osnovne težine broda.
Opširnije: Orbitni avion 'Buran' (4)
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: nedelja, 19 avgust 2018 10:33
-
Autor Draško Dragović
U prethodnoj priči sam pokušao da opišem katastrofu šatla 'Challenger'koja se dogodila pre više od 30 godina. Kao što sam objasnio u prvoj priči, letilica nije eksplodirala u normalnom smislu te reči, već je pretrpela katastrofalan strukturalni raspad podstaknut kvarom na busteru na čvrsto gorivo. U tom trenutku, međutim, nije bilo odmah jasno šta se dogodilo, te se pojavilo mnogo konfuzije u novinskim vestima. Većina novinara je pretpostavila da je poseda odmah poginula i isparila kada se šatl raspao. Mnogi u Nasi su delili njihovo mišljenje, pa se malo vodilo računa o njihovom pronalaženju ostataka tokom kasnijih operacija. Umesto toga, prioritet je stavljen na pronalaženje delova letilice koji bi mogli da razjasne uzroke nesreće...
Opširnije: Transkript poslednjih minuta komunikacije posade 'Challengera'
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: subota, 18 avgust 2018 19:44
-
Autor Draško Dragović

Šta je ustvari bio 'Буран'? Videćeš da bi i danas, skoro pola veka od nastanka projekta, jedna takva letilica smatrana za super-naprednu letilicu. Sovjeti su je krstili kao 'Kрылатый орбитальный корабль многоразового использования'– orbitalni brod sa krilima za višekratnu upotrebu (u Americi su, po svom običaju, smislili da za istu stvar koriste samo jedni reč – šatl). Prvenstvena namena mu je bila obavljanje različitih odbrambenih zadataka; odnošenje na orbitu različirih kosmičkih objekata i njihovo održavanje; transport modulâ i posadâ za montažu u orbiti velikih struktura i međuplanetnih kompleksa; vraćanje na Zemlju neispravnih ili isluženih satelita; razvoj opreme i tehnologija za proizvodnju u kosmosu i donošenje produkata na Zemlju; i ostali teretno-putnički prevoz na maršruti Zemlja-kosmos-Zemlja.
Opširnije: Orbitni avion 'Buran' (3)
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: petak, 17 avgust 2018 18:44
-
Autor Draško Dragović

Poreba za hitnim stvaranjem pouzdanog sovjetskog višekratnog kosmičkog sistema kao sredstva zastrašivanja potencijalnog protivnika konstatovana je tokom analitičkih istraživanja Instituta za primenjenu matematiku Akademije nauka SSSR-a i naučno-proizvodne kompanije 'Энергия'u periodu 1971-1975. Zaključeno je da će SAD, nakon uvođenja u eksploataciju svojih višekratnih šatlova, steći odlučnu vojnu prednost na planu nanošenja preventivnog raketno-nuklearnog udara i da treba smisliti odgovor...
Opširnije: Orbitni avion 'Buran' (2)
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: petak, 17 avgust 2018 12:05
-
Autor Draško Dragović

28. januara 1986, američki kosmički program je pogodila jedna od najvećih tragedija u istoriji, kada je šatl 'Challenger'eksplodirao posle samo 76 sekundi leta, ubivši svih 7 članova posade. Većina ljudi veruje da je nesreća uzrokovana dizajnerskom greškom na busterima na čvrsto gorivo, a da je okidač bila niska temperatura u vreme lansiranja. Iako ti problemi jesu bili važni uzročnici, postojalo je još more drugih, malo poznatih faktora koji su takođe uticali na tragičnu sudbinu šatla tokom tog 25. leta programa. Da bilo koji od tih faktora nije postojao tog fatalnog dana, katastrofa je verovatno mogla da bude izbegnuta...
Opširnije: Nesreća šatla 'Challenger'
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: četvrtak, 16 avgust 2018 15:44
-
Autor Draško Dragović

Orbitni avion'Buran'– labudova pesma sovjetske kosmonautike ili ... preko trnja do zvezda?
Tokom 70-ih i 80-ih godina Sovjetski Savez je razvio kosmoplan sa krilima poznat pod imenom 'Буран'('Mećava'), koji je zapravo bio odgovor na uočenu vojnu pretnju američkog programa spejs šatlova. Razvoj 'Бурана'je sproveden u okviru programa tzv. 'višekratnog kosmičkog transportnog sistema', ili MTКС-a, koji se sastojao od orbitera sa krilima i teške rakete-nosača 'Energija'.
Opširnije: Orbitni avion 'Buran'
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: nedelja, 29 jul 2018 12:02
-
Autor Draško Dragović


MISIJA
'GALILEO'
Na svim listama najvećih dostignuća u kosmičkom istraživanju, na samom vrhu se nalazi 'Galileo' – Nasin međuplanetni robot lansiran u oktobru 1989. radi studiranja Jupitera i njenih satelita. Trebalo je da provede u orbiti dve godine, počev od decembra 1995. ali je aparat radio do 2003. Bila je to naša prva sonda koja je ušla u orbitu oko Jupitera, proučavala ga dugo vremena i još uspela da izbaci jednu sondu u atmosferu. Stanica je poslala preko 30 GB informacija, uključujući 14.000 fotografija planete i satelita, kao i informacije o Jupiterovoj atmosferi. Ime je dobila po slavnom naučniku koji je 1610. otkrio 4 Jupiterova meseca pomoću prvog teleskopa u istoriji.
Opširnije: Misija GALILEO