Astronautika: istorija

Istorija

40 godina od programa VIKING

viking

pdf

40 godina od Programa
VIKING

Bio je to ubedljivo najambiciozniji program za proučavanje Marsa u to vreme u svetu. Nasin program je podrazumevao lansiranje dva identična kosmička aparata – "Viking 1" i "Viking 2", koji su imali zadatak da sprovedu istraživanja i sa orbite i sa površine Marsa, a naročito da pokušaju da nađu tragove života u uzorcima tla. Svaki se "Viking" sastojao od dva aparata: orbitera i lendera.

Pošto je ova godina jubilarna, neka to bude zgodan povod da uporedimo tehnološke i sve druge aspekte ovog, po mnogo čemu istorijskog poduhvata, sa našim današnjim sličnim pokušajima.

Opširnije: 40 godina od programa VIKING

Write comment (0 Comments)

100 godina Lenglijevog istraživačkog centra

l2

Najstariji Nasin centar se nalazi u gradu Hemptonu, u Virdžiniiji. Odmah pored njega se nalazi vojni aerodrom, osnovan još za vreme Prvog svetskog rata. LaRC (Langley Research Center) je oduvek bio usmeren ka aeronautičkim istraživanjima, ali je na svojim poligonima svojevremeno testiran i 'Apollov' lunarni modul. Pored toga, mnoge američke kosmičke misije su planirane i konstruisane baš tu.

Opširnije: 100 godina Lenglijevog istraživačkog centra

Write comment (0 Comments)

U pripremi: 40 godina od Programa „Viking“

 U pripremi je nova elektronska knjiga Draga I. Dragovića:  

40 godina od Programa „Viking“

2

Bio je to ubedljivo najambiciozniji program za proučavanje Marsa u to vreme u svetu. Nasin program je podrazumevao lansiranje dva identična kosmička aparata – „Viking 1“ i „Viking 2“, koji su imali zadatak da sprovedu istraživanja i sa orbite i sa površine Marsa, a naročito da pokušaju da nađu tragove života u uzorcima tla.

Opširnije: U pripremi: 40 godina od Programa „Viking“

Write comment (3 Comments)

Šezdeset godina kosmičke ere

sputnik asm

Pre 60 godina, 4. oktobra 1957. počela je kosmička era, jedna od najodvažnijih epoha u istoriji čovečanstva. Tog dana, lansiran je "Sputnjik", prvi veštački satelit Zemlje. Trenutku kada je naša civilizacija kročila u novu epohu, prethodila je neizvesna i dramatična trka između dve velesile koja je završena velikom pobedom bivšeg SSSR-a.

Opširnije: Šezdeset godina kosmičke ere

Write comment (0 Comments)

Kako su Sovjeti izgubili trku

lunarni programR

pdf

Kako su Sovjeti izgubili trku
CRVENI PROGRAM SLANJA LJUDI NA MESEC

Jedna od najkontroverznijih tema u istoriji kosmonautike upravo je ova. Nju je nemoguće sagledati van konteksta tadašnjih zbivanja, kako u SSSR-u tako i u svetu. Sovjeti su dugo držali primat u osvajanju kosmosa ali se Amerika, na čelu sa Nasom, sve više primicala. Organizacija kosmičke industrije u SSSR-u, gde su se brojni konstruktorski biroi, predvođeni vrhunskim konstruktorima, a uz to akademicima i narodnim herojima, ljudima o čijim su zaslugama u ratu i miru pisani traktati, međusobno borili za političku i vojnu prevlast, počela je sve više da bude balast koji je kočio svaki napredak. Ko je tada mogao i smeo da išta kaže Sergeju Koroljevu, kada u to vreme nije bilo boljeg konstruktora na svetu? Ipak, i u tim uslovima, plan zemlje za osvajanje Meseca išao je na dva pa i na tri koloseka. Za to vreme, SAD su ujedinile sve snage u jednu organizaciju (Nasu), koja je dobila bezgraničnu političku, vojnu i financijsku podršku nacije i uspeh je bio zagarantovan... Da se ne lažemo – danas gledano jasno se vidi da Sovjeti nisu imali šanse.

Opširnije: Kako su Sovjeti izgubili trku

Write comment (2 Comments)

Istraživanje Marsa

istrazivanjeMarsa

pdf

ISTRAŽIVANJE MARSA

Tokom 70–ih, kosmička trka je bila u svom finalu. NASA je poslala ljude na Mesec, što je za SSSR bio svojevrsni nokaut. Ostao im je još međuplanetni program, i od njega se očekivalo da nekim spektakularnim rezultatom povrati staru slavu sovjetskim sondama. Meko sletanje na Mars bilo bi idealno, ali kako to postići? Amerika je i tu bila za petama... Zadatak je pao na pleća Lavočkinovom konstruktorskom timu.

Opširnije: Istraživanje Marsa

Write comment (0 Comments)

Ljudi su bili na Mesecu

namesecuPriča o zaveri NASA-e vezane za letove ljudi na Mesec koju su lansirali Robert Majers (Mayers) i Robert Perlman (Pearlman) podseća na one iz 60-tih i ranih 70-tih kada su fon Daniken po belome svetu, a Bosnić u našoj zemlji skupa sa istomišljenicima punili džepove parama od prodatih senzacionalnih knjiga o NLO-ima i posetiocima iz dubina kosmosa. Kasnije su se, naravno, otkrile zavere i ujdurme, među kojima je, sigurno, najsimpatičnija bila ona kada je jedna šerpa dobijena kao svadbeni poklon upotrebljena kao „leteći tanjir“. Na snimku koji je bio objavljen i bučno najavljen kao još jedan dokaz da su „oni među nama“ supruga tvorca ove ujdurme je prepoznala svoju šerpu i, ne znajući da iza svega stoji njen muž, to odmah prijavila policiji.

Opširnije: Ljudi su bili na Mesecu

Write comment (4 Comments)

Venera 4

Venera4 595

pdf

Venera 4

prvi aparat koji je slao podatke 
sa površine druge planete

Pišući nedavno o osvajanju drugih planeta, razmišljao sam o tome kako li su se osećali konstruktori kada su dobili vest da se njihovo čedo uspešno spustilo na drugi svet. Bili su sve to mladi ljudi, pametni stručnjaci, nečija deca i roditelji, ljudi koji su živeli svoj san, od kojih preko 90% danas više nije živo. Iako je Hladni rat bio u jeku, siguran sam da su svi ti naučnici i tehničari bili sasvim drugačije bitke. Da nije bilo njih ne bi danas čitali o podvizima koji nam pre izgledaju kao fantastika nego kao nešto što su ljudi umeli da sprovedu u delo pre pola veka. Danas ćemo pričati o prvoj sondi koja se (zamalo) spustila na drugu planetu...

Opširnije: Venera 4

Write comment (4 Comments)

Mariner 2

Mariner2

pdf

MARINER 2

prva kosmička letilica koja je proučavala drugu planetu

Bio je to jedan od najvećih trijumfa naše civilizacije. Nakon toga, desetine robotskih glasnika su istraživala a nastavljaju i danas da proučavaju solarni sistem od Merkura do Plutona. U ova vremena kosmičke bonace, teško je setiti se vremena kada nije bilo naših letilica van Zemljine orbite. Ali kao i u svemu drugom, uvek postoji prvi put. U ovom slučaju, prvi put je pao decembra 1962, kada je ’Mariner 2’ nadleteo Veneru, postavši tako prvi brod koji je proučio drugu planetu. Za mesec dana ćemo proslaviti 55 godina od lansiranja ove sonde..

Opširnije: Mariner 2

Write comment (5 Comments)

Komentari

  • Boris said More
    Baš se lepo setit......!lp Boris 16 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    "Što je pak Uskršnja životna priča?... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Dobar tekst. Podsećam: “Istraživači... 5 dana ranije
  • Ljubomir said More

    - Hm... ako ta planeta obidje svoju... Pre 1 nedelje
  • Драган Танаскоски said More
    Odličan dokumentarni film. Zanimljivo... Pre 1 nedelje

Foto...