Astronautika: misije

Tko je bio dole sad je gore

Rujanska (septembarska) događanja u svijetu tehnologija mogli bismo mirne duše zaključiti parafrazirajući narodnu izreku koju smo u naslovu i podnaslovu neznatno izmjenili. Dva svemirska broda s ljudskom posadom pristigla su na Međunarodnu svemirsku postaju, a druga dva su ljude sigurno vratili na Zemlju. Nije oduvijek bilo tako, danas su u Zemljinoj orbiti dvije svemirske postaje, međunarodna (ISS) i kineska (CSS), obje možemo vidjeti golim okom noću kada prolaze iznad naših krajeva. Nije oduvijek bilo tako.

Ugledni američki portal www.space.com pretposljednjeg dana rujna prisjetio se vremena i događaja kada je Čovjek stekao znanje i tehnologije koje su omogućile dugotrajni boravak ljudi u svemiru. Dogodilo se to osam godina nakon slijetanja na Mjesec. Sovjetski savez (danas Ruska Federacija) je u orbitu 29.09.1977. lansirao svemirsku postaju druge generacije Salyut-6. Ona je omogućila istovremeno prisajanje svemirskog broda s posadom i teretnog broda bez posade. Ranije svemirske postaje Salyut 1-5 nisu imale tu mogućnost. U tehničkoj opremi članka kojeg potpisuje Hanneke Weitering našla se tako fotografija prigodno izdane poštanske marke SSSR-a koju prenosimo.

Idemo od gore prema dole; Početkom rujna (04.09.2023.) na Zemlju (točnije na vode Atlantika) su se u američkom svemirskom brodu Crew Dragon vratili američki astronauti Stephen Bowen i Woody Hoburg, UAE astronaut Sultan Alneyadi te ruski kozmonaut  Andrey Fedyaev. Krajem rujna (27.09.2023.) u ruskom svemirskom brodu Soyuz MS-23 na čvrsto tlo sletjeli su ruski kozmonauti Sergey Prokopyev i  Dmitri Petelin te američki astronaut Frank Rubio. Ova trojica izvorno su trebala odraditi šestomjesečnu misiju, no zbog zamjene ruskog svemirskog broda oštećenog tijekom boravka u svemiru misija im je produžena na više od godinu dana u svemiru (371 dan, par sati manje).

Na taj su način Prokopyev, Petelin i Rubio ostvarili treću najdužu misiju neprekinutog boravka u svemiru. Najduže je u svemiru neprekinuto boravio ruski kozmonaut Valery Polyakov (438 dana, 1994-1995, svemirska postaja MIR), drugo mjesto drži kozmonaut Sergey Avdeyev (380 dana, 1998-1999, svemirska postaja MIR). Frank Rubio je spletom okolnosti ovime postavio novi američki rekord neprekinutog boravka njihova astronauta u svemiru, prestigavši dosadašnjeg rekordera Mark Vande Hei koji je nakupio 355 dana (2021-2022, svemirska postaja ISS).

Zamjena za četveročlanu posadu koja se vratila početkom rujna pristigla je na ISS 28.08.2023. američkim brodom Crew Dragon u svemir su lansirani astronauti; Jasmin Moghbeli (SAD), Andreas Mogensen (EU, Danska), Satoshi Furukawa (Japan) i kozmonaut Konstantin Borisov (Ruska Federacija). Sredinom rujna (15.09.2023.) na ISS ruskim svemirskim brodom Soyuz MS-24 pristigli su ruski kozmonaut Oleg Kononenko, američki astronaut Nicolai Chub i astronautkinja  Loral O’Hara, kao zamjena za trojac;  Prokopyev, Petelin i Rubio.

Međunarodna svemirska postaja, a s njom danas i Kineska svemirska postaja, naše su male nastambe u svemiru. Naspram prvih svemirskih postaja današnje djeluju kao artefakti iz budućnosti. Jednom, kad Čovječanstvo zaista ode na druge svjetove i tamo stvori svoje kolonije, kad postanemo pravi pravcati svemirci, neka tamošnja djeca u školama zasigurno će se upitati jesu li ovi naši današnji svemirski letači zaista bili „malko ludi“ letjeti u ovakvim „skalamerijama“. Baš kao što se mi danas pitamo jesu li Magelan, Kolumbo i ekipa bili pri sebi kada su s onim krhkim brodicama krenuli put nepreglednih oceana – u nepoznato. Znatiželja i korak preko ruba poznatog ključ je uspjeha.