Astronomija

KAD ĆE VEĆ JEDNOM TA GRAVITACIONA ASTRONOMIJA?

ga-crop

Od svih sila prirode gravitaciona sila je zasigurno jedna od najstarijih bar po tome koliko dugo znamo za nju. Ne treba mnogo pominjati Isaka Njutna i crvenu jabuku kako mu pravi čvorugu na glavi - treba samo pogledati svuda oko nas da bismo videli dejstvo te čudne sile koju nazivamo GRAVITACIJA. I pre Njutna, Galileo Galilej je još u XVII veku prepoznao fundamentalne vrednosti i sam značaj gravitacije. Ubrzanje (akceleracija) po kome svako telo “pada” je i njemu bilo očigledno i to kao konstanta.

Opširnije: KAD ĆE VEĆ JEDNOM TA GRAVITACIONA ASTRONOMIJA?

Write comment (2 Comments)

Astronomske metode merenja brzine svetlosti

Preteču nauke o svetlosti stvorili su još u davno vreme Stari Grci. Helenski period nije doprineo mnogo u shvatanju same prirode svetlosti ali su se pojavile prve hipoteze. Antička optika zasnivala se na pretpostavkama, bez eksperimenata i dokazivanja, pa je logično bila osuđena na slab uspeh. Ipak, Aristotel je tvrdio da je Sunce izvor svetlosti, a ne predmeti oko nas, i uočio da se svetlost bolje vidi kroz vazduh nego vodu.

Opširnije: Astronomske metode merenja brzine svetlosti

Write comment (0 Comments)

Zemljina vrteška

ZmljaRedukcija gravitacionog efekta usled Zemljine rotacija

Pitanje za sve: da li rotacija Zemlje, tj. centrifugalna sila koja nastaje usled okretanja naše planete, i koja je upravljena OD centra, umanjuje Zemljinu gravitacionu silu, koja je upravljena KA centru? Da li ova prva nekako umanjuje, neutrališe ovu drugu? Ko pogodi, dobije porciju pasulja na Letenci!

Krenimo sukcesivno, kako to kažu obrazovani ljudi.

Opširnije: Zemljina vrteška

Write comment (2 Comments)

Život posle crne rupe

3. jun 2009.
Intervjulogob92

Život posle crne rupe

"Ako bi se incident na akceleratoru ponovio, ostavili bismo vrlo loš utisak. Ljudi bi rekli: 'Okej, ovi su nešto izgradili, ali u stvari ne razumeju najbolje šta su napravili.' Zbog toga vrlo ozbiljno uzimamo svaku anomaliju. Želim da budemo do kraja sigurni kako razumemo apsolutno sve, bez obzira što to malo odlaže novi start".

O tekućim popravkama i budućim zadacima novog akceleratora u SANU je govorio ugledni nemački fizičar Rolf-Diter Hojer, generalni direktor CERN-a. Sa njim smo napravili intervju.

Piše: Slobodan Bubnjević

Opširnije: Život posle crne rupe

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Zato je tu Astronomija, da saznajemo... 3 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Neverovatno mi je da prvi put cujem za... 9 sati ranije
  • Duca said More
    Sada je data ova uporedna fotografija,... 1 dan ranije
  • Duca said More
    Nekada mesec izgleda dosta veći nego... 2 dana ranije
  • Ego said More
    Ako nema konačnih rešenja, onda je... 3 dana ranije

Foto...