Oprema

„Falcon 9“ već jedna od najmoćnijih američkih raketa

f1 copyKoja raketa koju danas ima Amerika može da ponese najveći teret u orbitu? Odgovor je prost: unapređena “Delta IV Heavy”[1] kompanije “ULA” (“United Launch Aliance”) može da sa Cape Canaverala odnese na nisku orbitu (LEO) 28,8 tona ili 14,2 tone na geostacionarnu transfernu orbitu (GTO). Na priličnoj udaljenosti prati je “Atlas V 551”, koja u LEO može da ponese 18,5 tona odn. 8,7 tona na GTO. “Falcon 9 FT” kompanije “SpaceX”, sa nosivošću od 13 tona na LEO, zauzima vredno ali ipak skromno treće mesto. Sve do juče, jer je kompanija Elona Muska objavila prve detalje o maksimalnoj nosivosti njihovog čeda i sada znamo da može da ponese 22,8 tona na LEO ili 8,3 tone na GTO (odn. 5,5 tona ako se spašava prvi stepen[2]). Ovaj nagli porast nosivosti čini “Falcon 9” ne samo drugom najmoćnijom raketom u Americi, već i jednom od najmoćnijih u svetu.

Opširnije: „Falcon 9“ već jedna od najmoćnijih američkih raketa

Write comment (0 Comments)

Dragon i Falkon

Dragon 80

pdf

Kompanija “SpaceX” je 8. aprila 2016. u 20:43 UTC lansirala sa rampe SLC-40 baze Cape Canaveral na Floridi raketu “Falcon 9 FT” (F9-023). Raketa je odnela u orbitu teretni brod “Dragon SpX-8” (CSR-8) sa potrepštinama i opremom za putnike na Međunarodnoj stanici, a uz to je ponela i mali eksperimentalni modul na naduvavanje BEAM (Bigelow Expandable Activity Module). Pored toga, “SpaceX” je uspeo da prvi put spusti prvi stepen rakete “Falcon 9” na splav ASDS “Of cours I still love you” lociranu na oko 300 km od Cape Canaverala (koordinate 30,5° severno i 78,5° zapadno). Sletanje je izvršeno 8 minuta i 35 sekundi posle lansiranja. Ovo je bilo drugo uspešno spašavanje prvog stepena “Falcona 9” nakon misije “Orbcomm 2” od 22. decembra 2015. Poslednji neuspešni pokušaj je bio 6. marta prilikom lansiranja geostacionarnog komunikacionog satelita “SES 9”.

Opširnije: Dragon i Falkon

Write comment (0 Comments)

Kako bi mogao da izgleda prvi lender na Evropu?

le2NASA planira da početkom sledeće decenije lansira brod EMFM (“Europe Multy-Flyby Mission”, ranije poznat kao “Europa Clipper”) za proučavanje Evrope, Jupiterov satelit sa najvećim potencijalom za život u solarnom sistemu. Nedavno je američki kongres (!) počeo da pritiska Nasu da počne da razmišlja i o jednom lenderu koji bi istražio taj fascinantni svet. Kako bi takva misija mogla da igleda?

Opširnije: Kako bi mogao da izgleda prvi lender na Evropu?

Write comment (0 Comments)

Povratak "Falkona"

f3Prvi stepen rakete-nosača "Falkon 9" (Falcon) kompanije SpaceX uspešno je spušten na ploveću platformu na Atlantskom okeanu. Prvi put u istoriji raketno-kosmičke tehnike prvi stepen jedne rakete-nosača vraćen je na Zemlju. Ilon Mask, vlasnik SpaceX, očekuje da će ponovno korišćenje prvog stepena značajno smanjiti cene lansiranja kosmičkih aparata.

Opširnije: Povratak "Falkona"

Write comment (1 Comment)

„Феникс“, nova ruska raketa

f2

Poslednjih meseci činilo se da će neke buduće ruske kosmičke rakete morati malo da pričekaju bolja vremena, naročito posle rekonstrukcije saveznog budžeta izazvanog ekonomskom krizom i konfliktom u Ukrajini. Ali privid nije dugo trajao, jer se pojavio novi projekat rakete. Novi nosač nosiće ime “Феникс“ i ne predstavlja ništa drugo do 100% ruski „Зенит“, koji je do sada pravljen delimično i u Ukrajini.

Opširnije: „Феникс“, nova ruska raketa

Write comment (0 Comments)

„Mars Webcam“ opet na vezi

kamera5Nedavno sam pisao o kameri koja je proradila posle više od 15 godina. Taj aparatić veličine sapuna uopšte nije imao naučnu namenu već je trebao da snimi odvajanje dva satelita. Potpuno ista takva kamera se nalazi i na “Mars Expressu” a prvobitna namena joj je bila da napravi jednostavne, low-tech slike prilikom odvajanja lendera “Beagle”. I pored svojih relativno skromnih performansi, ovakamera, nazvana “Mars Webcam”, teška samo 430 grama, šalje fantastične slike Marsa!

Opširnije: „Mars Webcam“ opet na vezi

Write comment (0 Comments)

Kamera proradila posle 16 godina!

mk10 cropESA je u julu i avgustu 2000. godine lansirala sa Bajkonura po dva satelita misije „Cluster II“ sa ciljem da tokom 11-godišnjeg solarnog ciklusa trodimenzionalno prate ponašanje Zemljine magnetosfere i polarne svetlosti. Sateliti su i danas, posle 15,5 godina, operativni i lete na visini od preko 116.000 km. Iako svaki nosi 11 instrumenata, jedan na jednom satelitu nije nikad radio – sve do sada! Stvar je još zanimljivija ako kažem da se radi o kameri!

Opširnije: Kamera proradila posle 16 godina!

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 1 dan ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 1 dan ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 2 dana ranije

Foto...