Rover "Kjurioziti" je sleteo na dno kratera Gejl (Gale), 4.6 stepeni južno od ekvatora i 137.4 stepeni istočne dužine. Mesto sletanja je u ravni oblasti gde je sleteo rover "Oportjuniti" (Opportunity), i severoistočno of rovera "Spirit".

Curiosity_landing_site

Zona gde je "Kjurioziti" sleteo omogućava istraživanja ravnih oblasti kraterskog dna, kao i strmije delove u podnožju ogromnog nasipa neformalno nazvanog "Maunt Šarp" (Mt Sharp), planine koja se uzdiže nekih pet kilometara iznad dna kratera. Nasip nosi ime Roberta Šarpa (1911-2004.), geologa i jednog od članova timova prvih misija NASA-e na Mars. Podnožje ove planine ipak ima dovoljno mali nagib, pa stručnjaci očekuju da će "Kjurioziti" tokom svoje primarne misje, koja traje 98 nedelja, moći bez većih problema i da se penje uz njih i istražuje planinske oblasti.

Krater Gejl ima prečnik od 154 km. Krater nosi ime u slavu australijskog astronoma (i bankara) Voltera Gejla (Walter Gale, 1865-1945), koji je otkrio nekoliko kometa i napravio mape Marse. Zanimljiva koincidencija je da nasip unutar kratera Gejl podseća na oblik Australije.

Kako se nalazi na maloj "nadmorskoj visini" u odnosu na ostale detalje reljefa, ako je ikada na Marsu bilo vode u tečnom stanju onda je ona morala nekada davno da se slije u unutrašnjost kratera.

Podaci i snimci kratera Gejl prikupljeni sa orbite ukazuju na "vlažnu" istoriju ove oblasti, uključujući materijale slične ilovači i sulfatima nagomilanim u podnožju nasipa šarp.

Stratfikacija nasipa takodje govori o ostacima velikih naslaga koje su se tamo našle posle formiranja kratera usled udara koji se desio pre više od tri milijardi godina.

Ovde su geološki slojevi, nazvani stratumi, poređani jedan iznad drugog i to "hronološkim" redom - najstariji slojevi se nalaze pri dnu, dok su iznad stratumi nastali u kasnijoj etapi evolucije planete.

Tako poređani, ovi geološki slojevi na neki način predstavljaju hronologiju njegovog "stvaranja", sa dragocenim "kodovima" o uslovima koji su vladali na Marsu tokom stvaranja svakog individualnog depozita.

"Kjurioziti" nosi opremu koja može da detektuje elemente koji čine osnovu organskog života, uključujući blokove ugljenika.

Njihovo dugotrajno očuvanje i zaštitu od oksidacije zahteva posebne uslove, a smatra se da upravo ilovača i naslage sulfata u krateru Gejl pružaju takve uslove.

Još jedan faktor njihovog očuvanja je da molekuli budu zaštićeni od uticaja kosmičke radijacije koja je na Marsu vrlo intenzivna. To je još jedan od razloga zbog čega je upravo krater Gejl sa svim svojim geološkim "zapisima" iz različitih perioda Marsove evolucije izabran kao mesto istraživanja 900 kilograma teškog rovera "Kjurioziti".

Ako sistemi rovera budu u dobrom stanju posle završetka primarne misije, stručnjaci planiraju da ga pošalju prema višim oblastima nasipa Maunt Šarp, gde će proučavati mladje geološke slojeve.

 Sve važno o misiji: Mars Science Laboratory

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...