Novi, kratak video zapis, iz novih uglova, leta SN8. Tim letom je domonstrirano aerodinamičko spuštanje i manevar prelaska u vertikalan položaj koji se obavlja neposredno pre sletanja. Ti maneveri će omogućiti sletanje kako na mestima gde nema pripremljenog mesta za sletanje, tako i na Mesecu, Marsu a i dalje.
Za rubriku vjerovali ili ne je podatak koji sam izguglao prije par dana. Naime, do sada je mapirano oko 19% okeanskog dna na Zemlji (vodene površine uzgred zauzimaju 71% ukupne površine Zemlje), što će značiti da je 81% dna nedovoljno poznato, a to obuhvata oko 57% ukupne Zemljine kugle. Taj podatak sam za sebe ne bi bio toliko čudan da procenat mapiranja Mjeseca nije 98%. Nepoznati su samo polarni djelovi koji su u dubokoj sjenci.
Priča o džinovskoj raketi 'Nova' prava je zagonetka za istoričare osvajanja kosmosa. Može se reći da postoje dva potpuno različita 'Nova' programa. Prvi se pojavio krajem 50-ih i trajao je tokom ranih godina naredne decenije. Cilj ovog početnog programa 'Nova' bio je stvaranje dovoljno snažne rakete za lansiranje lunarnog broda u diretnu uzletnu trajektoriju, to jest, bez ulaska u nisku Zemljinu orbitu. Bilo je mnogo 'Novih', ali među svim predlozima ističe se početni dizajn 'Saturna C-8' iz Nasinog Marshallovog Centra (MSFC) – pod rukovodstvom Wernhera von Brauna – dizajn koji detaljno možemo da vidimo u ovim infografikama koje je napravio G. de Chiara:
U Mađarskoj županiji Bač-Kiškun, u gradu Baja, postoji lepo uređena opservatorija puna raznih drangulija za kojima glavu gube ljubitelji astronomije. Sem više teleskopa tu je lepa biblioteka, bista Gagarina, pilotsko odelo, a tu su i neki od istorijskih osmatračkih instrumenata i ko zna šta još. Ipak, mađarski astronomi su želeli da u blizini Baje izgrade još jednu opservatoriju što im je, konačno, ove godine i pošlo za rukom. Opservatorija je podignuta u okviru evropskog IPA projekta VoBanista u kojem im je partner bio novosadski Prirodno matematički fakultet sa tri astronomska društva: „Novi Sad“, „Kosmos“ i „Lira“.
Buduća varijanta rakete Dugi marš 8 biće delimično ponovo upotrebljiva tako što će prvi stepen moći da vertikalno poleti i sleti, slično Falcon raketama koju proizvodi američka privatna transportna kompanija SpaceX.