Zemlja

Udarni val vulkana stigao do zvjezdarnice Apollo

uvodna

U subotu, 15. siječnja 2022. godine u 5:10 sati dogodila se erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, smještenog 65 kilometara sjeverno od Nuku’alofe, u vodama otočja Tonga. U vremenu od 15 sati koliko mu je trebalo da dođe do 17.000 kilometara udaljene meteorološke postaje zvjezdarnice Apollo, bio je još uvijek dovoljno jak da ga se zabilježi.

 

Simulacija isušivanja Zemljanih okeana

1

Iako je kopnena površina Zemlje detaljno mapirana, najveći deo zemljine površne čine okeani. Površina pod vodom nije dobro mapirana i istražena kao površina Meseca. Simulacija koju su napravili Japanska aerokosmička istraživačka agencija (Japan Aerospace Exploration Agency, JAXA) i NASA dočarava nam kakvi se predeli kriju u dubinama.

 

10 stvari koje ne znaš o Zemlji

image001"Look up, look down, look out, look around."

—    Grupa Yes, "It Can Happen"

dd20008JupiterijanacDobar savet za jedan acid band sa kraja šezdesetih. Pogledaj malo oko sebe. Sem ako nisi astronaut "Apola" (kao ja – vidi moju sliku), čitav život ćeš (uglavnom) proživeti na površini Zemlje u krugu od par stotina kilometara. Čitava planeta, nekih 5,97 sekstiliona tona, leži ispod nas; trilion kubnih kilometara zemlje, stenja i metala. Ali koliko dobro poznajemo našu planetu?

 

Šta je to geoid?

3

Pišući nedavno o vojnim satelitima a ranije i o 'običnim', susreo sam se sa zanimljivom temom koja se ticala njihove navigacije, naročito preciznog određivanje visine njihovog leta. Kako vojni GPS (da, postoji vojni segment mreže, makar deset puta precizniji) uspeva da tako precizno izmeri visinu? U odnosu na šta meri? Da li uzima u obzir gravitacione anomalije, plime i oseke, kretanje geoloških ploča i sl.? Ključna reč u priči je – geoid. Šta je to?

Koliko zapravo poznajemo svoju planetu - mapiranje okenaskog dna

mapa

Za rubriku vjerovali ili ne je podatak koji sam izguglao prije par dana. Naime, do sada je mapirano oko 19% okeanskog dna na Zemlji (vodene površine uzgred zauzimaju 71% ukupne površine Zemlje), što će značiti da je 81% dna nedovoljno poznato, a to obuhvata oko 57% ukupne Zemljine kugle. Taj podatak sam za sebe ne bi bio toliko čudan da procenat mapiranja Mjeseca nije 98%. Nepoznati su samo polarni djelovi koji su u dubokoj sjenci.

 

Zašto se Zemlja okreće?

rotiranje

U svemiru se sve okreće (osim samog svemira), i galaksije i zvezde i sve ostalo. Za život na Zemlji to je blagotvorno jer u tom njenom obrtanju Sunce periodično osvetljava i greje celu njenu površinu. I to je tako od kako je Zemlja nastala pre više od 4,5 milijarde godina, mada se brzina rotiranja vremenom menjala. A tako će se nastaviti i u budućnosti sve dok naša planeta bude postojala. Ali otkud to okretanje?