Nastavljajući uspešnu tradiciju od 39 godina, Istraživačka stanica Petnica će i ove godine organizovati naučno-obrazovni program za učenike osnovnih škola. Programi će biti realizovani u period od avgusta do oktobra, kada trenutna epidemija bude dopustila. Prijavljivanje je upravo otpočelo.
Istraživačka stanica Petnica će april mesec iskoristiti da započne novu programsku aktivnost - „Otvoreni Petnički seminari“. Ideja je da se u desetodnevnom intenzivnom online seminaru predstave sve naučne oblasti koje postoje u Istraživačkoj stanici Petnica, kroz zanimljiva predavanja i intereaktivne radionice. Seminari su namnejeni ne samo polaznicima programa u Petnici, već i svim zainteresovanim građanima. Ova aktivnost je uvod u sezonu seminara koja treba da započne u kampusu Istraživačke stanice, čim epidemiološki uslovi to dozvole.
Zasad nam je poznat sastav samo sićušnog djelića svemira. Pretpostavljamo da se preostali dio - ili barem većina preostalog dijela - sastoji od nevidljivog elementa: tamne tvari. Fizičari je traže u Ontariju, na dubini od 2000 metara, s pomoću najvećeg ikad izgrađenog stroja. Osim kanadskog laboratorija Emilie i Marie-Pier posjetit će i onaj u Ženevi. Uspiju li fizičari pronaći tamnu tvar, znanost će doživjeti prevrat sličan onome koji su izazvali Einstein ili Newton...
Prvi Zemljin ambasador koji je krenuo na putovanje prema Saturnu bila je američka međuplanetna stanica 'Pioneer-11'. Lansirana u aprilu 1973, šest ipo godina kasnije proletela je pored Gospodara prstenova i poslala prvu seriju njegovih portreta iz neposredne blizine. A početkom 80-ih, započeti posao su sa još većim uspehom nastavila dva slavna 'Voyagera'. Pokazalo se da su poznati Saturnovi prstenovi sastavljeni od hiljada tankih prstenova, od kojih su neki bili neobjašnjivo isprepleteni. Sateliti, vidljivi kroz teleskope samo kao male zvezde, predstavili su se u obliku nezavisnih i ogromnih svetova, prekrivenih ledenim pancirima i vrlo složenog reljefa. Ali najneverovatnije iznenađenje je stiglo sa Titana. Ispostavilo se da ovaj satelit, koji veličinom premašuje Merkura, ima vlastitu atmosferu i to tako gustu da nijedna letilica koja je proletala tuda nije uspevala da snimi njegovu površinu. Bilo je jasno da su ovde potrebna detaljnija istraživanja i da je neophodna posebna misija....
Od 2000. godine Mesijeov maraton se svake godine održavao na Letenci, na Fruškoj gori, sa izuzetkom par godina kada se to dešavalo na Andrevlju. Okupljao je astronome iz celog regiona bivše nam Jugoslavije i drugih okolnih zemalja.