3D istraživači - nekoliko fotografija
- Detalji
- Kategorija: Fotografija
- Autor Astronomski magazin
Nađite svoje crveno-zelene, 3D naočare i uživajte.
Opširnije: 3D istraživači - nekoliko fotografija
Write comment (2 Comments)Nađite svoje crveno-zelene, 3D naočare i uživajte.
Opširnije: 3D istraživači - nekoliko fotografija
Write comment (2 Comments)Tallest Mountains in the Solar System
Jasno je da je najviša planina na Zemlji Mont Everest, je l tako? Pa nije, jer sve zavisi od čega visinu merite. O tome ali i o drugim najvišim planinama na telima Sunčevog sistema pogledajte ovaj filmić:
Opširnije: Najviše planine u Sunčevom sistemu
Write comment (0 Comments)Koje su dve najmanje proučene planete u Sunčevom sistemu? Bez sumnje, Uran i Neptun. Sonda 'Voyager 2' samo je nakratko posetila dvojicu divova 1986, odnosno 1989. godine, dok su ostale planete istražene sa najmanje dve kosmičke misije. Ne čudi što je Uranov sistem satelita daleko najmanje poznat od svih. Kao da to nije dovoljno, Uran i Neptun su ledeni divovi....
Opširnije: Uran, Neptun ili Kajperov pojas: šta treba prvo istražiti?
Write comment (0 Comments)...Na jednom od dva kraća nosača, na sigurnoj daljini, postavljena su tri RTG-a (radioisotopska termoelektrična generatora) koji pokreću svemirsku letilicu (rekoh već, predaleko je od Sunca da bi solarni paneli predstavljali opciju[1]). Svaki RTG sadrži radioaktivni oksid plutonijuma-238 kao izvor toplote, i termoelektrični pretvarač (silicijum-germanijumski termoelemenat).
Opširnije: Kako sam jahao 'Voyager 1' (i vratio se na ručak) (3)
Write comment (0 Comments)CIMON 2 kao pomoćnik i društvo astronautima
Opširnije: Loptasti mobitel otišao u svemir
Write comment (0 Comments)16. jula je planiranoprvo lansiranje nove evropske rakete, 'Ariane 6'. U ovoj prvoj misiji, odn. FM1, 'Ariana 62'će poneti u orbitu 34 satelita komunikacione mreže 'OneWeb'. Ovom misijom, Evropa će staviti tačku na dug i kontroverzni razvojni proces koji će u narednoj deceniji dati glavnu kosmičku raketu zemljama članicama Evropske kosmičke agencije (ESA). Uprkos svom imenu, 'Ariana 6' je treća raketa koju je razvila ESA. 'Ariane 1, 2 i 3' su bile vrlo slične, a 'Ariana 4' je u osnovi njihova proširena verzija (bez uzimanja u obzir evropskih taketa, prethodnica 'Ariane'). Prve 'Ariane' su koristile hipergolična goriva, za razliku od 'Ariane 5', što je značilo totalni iskorak od prethodnih modela.
...'Ajde da se vratimo na uvod u ovu priču i zamislimo da ja nekako ležim zavaljen u tanjiru glavne antene 'Voyagera 1'; ona je prilično komotna za to, jer ima prečnik od 3,7 metara! U svim pravcima oko mene leži beskrajno crnilo sa milijardama netrepćućih zvezdâ.
Opširnije: Kako sam jahao 'Voyager 1' (i vratio se na ručak) (2)
Write comment (0 Comments)99,9% težine solarnog sistema čini Sunce mu njegovo! Preostala beda je podeljena na 8 kakvih-takvih planeta i čak 219 meseci, tj. satelita. Sledi beskonačna buranija sitnurije: kamenčina, leda i prašine koje niko normalan ne računa. 19 satelita je dovoljno veliko da ih je nekad u istoriji sopstvena gravitacila zaloptastila (moj novi astronomski izraz) i svi su pokriveni ledom sem naš Mesec i Ija. Sedam je masivnije od Plutona i Erisa. Ti meseci se fizički ne razlikuju od planeta patuljaka, ali se ne uklapaju u našu (IAU) definiciju jer se ne okreću direktno oko Sunca. Svi ti svetovi su zla boga čudni, a šampion čudnosti je Triton. O njemu ne znamo – ništa. Skoro.
Opširnije: Triton: Neptunov čudni mesec
Write comment (0 Comments)Čitao sam da mnogi zamišljaju kako da odu na Mars, pa su čak spremni da to urade u jednom pravcu. Nema nazad kući! Nisam toliko radikalan, ali mi često padne na pamet 'Šta li sada rade Voyageri?' i zamišljam kako bi bilo sesti jedno pola dana u jedan od njih i provozati se. Zašto? Čini mi se da dok god se s njima održava veza, oni će predstavljati naše graničare i osvajače kosmosa u bukvalnom smislu.
Opširnije: Kako sam jahao 'Voyager 1' (i vratio se na ručak)
Write comment (5 Comments)Juče, 5. decembra, u prostorijama opservatorije na Petrovaradinskoj tvrđavi održan je poslednji ovogodišnji sastanak Astronomskog društva „Novi Sad“. Zbog primedbi nekih članova da im dosadašnji termin u 18 sati ne odgovara, ovaj sastanak je održan u 20:15, ali i na njega su došli samo oni koji su i inače redovni na sastancima.
Opširnije: Poslednji Adnosov sastanak u ovoj godini
Write comment (0 Comments)