Ako se ijedna tema u aeronautičkom sektoru stalno ponavlja, onda su to sistemi za lansiranje iz vazduha. Ideja je izvanredno stara, ali do sada je uspelo da prođe samo par projekata[1]: 'Northrop Grummanova' raketa 'Pegasus' i 'Launcher One' kompanije 'Virgin Orbit'. Ali to nije prepreka za nove projekte raketa koje s vremena na vreme koriste avion kao prvi stepen. Poslednji su 'Talon-A' i 'Ravn X', dva vrlo spektakularna projekta koja bude vrlo ozbiljne sumnje u njihovu održivost. 'Ravn X' američke aeronautičke kompanije 'Aevum', koju je pre četiri godine osnovao nje izvršni direktor Jay Skylus. Novina kod 'Ravna X' je u tome da je prvi stepen avion bez posade, tj. dron! Težina aviona je 25 tona i, uprkos elegantnom i pojednostavljenom obliku borbenog aviona, podzvučan je. Sama mikroraketa je mala dvostepena raketa na tečno gorivo sposobna da ponese u orbitu oko 100 kg. Prema 'Aevumu', za godinu ipo biće spremni za svoju prvu misiju.
Japanska kapsula koja treba da donese uzorke sa Ryugu asteroida, jutros se uz pomoć opruga otkačila sa sonde Hayabusa 2. Danas nešto posle 18h po našem vremenu, a po japanskom je to već 6. decembar, bi trebala da padne na Zemlju, negdje na prostoru Australije.
What did New Horizons probe discover about the dwarf planet Pluto?
Posmatramo čuvenu i jednu od najznačajnijih misija u čitavoj istoriji astronautike i istraživanja Sunčevog sistema, misija koja pomera granice ljudskog poznavanja svemira. Na putu do Plutona letelica New Horizons je posetila nekoliko planeta, zatim je proletela pored Plutona. Taj kratak susret sa nekadašnjom planetom doneo je dragocena sanjanja o neobičnom svetu.
Naišao sam na zanimljiv naučni reziltat vezan za efekte bombardovanja asteroida Ryugu koga je japanska sonda 'Hayabusa 2' gađala da bi došla do uzoraka koji se nalaze zaštićeni ispod drevne površine. Zaključci su prezentovani na 52. sastanku planetnih naučnika povodom asteroida Bennu i Ryugu.
„Epizoda pod nazivom “Kvantni heroji”, otkriva brojne prepletenosti nauke i umetnosti, posebno fantastike i fizike. “Od svih nauka koje su dospele na polje fikcije čini se da fizika drži nekako posebno mesto”, kaže dr Bunjac. On dodaje da je kvantna mehanika poslužila mnogo puta kao stvaraocima u oblasti stripa i filmova sa super herojima. Na drugoj strani, u istoriji je bilo situacija u kojima je klasična književnost uticala na nauku.
Kinez 'Chang'e 5' sleteo je juče 1. decembra 2020. u 13:11 po našem vremenu u regiji Mons Rümker (43,1° sev., 51,8° zap.). Cilj mu je prikupljanje uzoraka našeg satelita kako bi ih doneo na Zemlju. Poslednji put misija donošenja lunarnih uzoraka organizovana je pre 44 godine, kada je sovjetska 'Луна 24' donela na Zemlju oko 170 grama Mesečevog regolita. Nakon uspešnog lansiranja 24. novembra, 'Chang'e' je izvršio dve korekcije putanje pre nego što je stigao do Meseca. Prva se odigrala 24. novembra u 12:06, kada je aparat bio udaljen 160.000 km od Zemlje, a motorni impuls je trajao 2 sekunde. Druga je izvedena sledećeg dana u isto vreme, kada je sonda bila na 270.000 km, i trajala je 6 sekundi. Na kraju je 'Chang'e 5' postavljen u orbitu 28. novembra u 10:58, nakon uključivanja motora YF-37 orbitnog modula snage 3000 N u trajanju od 17 minuta (btw, ovaj motor je sličan onom koji nosi marsovska sonda 'Tianwen 1'). Prva orbita je bila jako eliptična, visine oko 220×5600 km i nagiba 42,4°. Sledećeg dana u 10:23 motor je uključen još jednom da bi zaokruglio orbitu, ovog puta na visini oko 220 km.
To nam, naravno, jasno pokazuju brojčani podaci: prečnik Meseca (3500 km), površina, obim itd. Ali brojevi, preko potrebni u proračunima, nemoćni su da daju vizualni prikaz veličine koja je potrebna našoj mašti. Zato bi bilo korisno upotrebiti određena poređenja.