Astronautika: istorija

Istorija

Sećanja na susrete sovjetskih kosmonauta i američkih astronauta u svetlu 40 godina misije "Sajuz"-"Apolo"

JFKWHP AR7205 HPetneastog jula 2015. puni se 40 godina od početka prve medjunarodne kosmičke misije - projekta "Sajuz"-"Apolo". Tokom nje, obavljena su dva spajanja američkog i sovjetskog kosmičkog broda "Apolo-18" i "Sajuza-19". Kosmonauti Aleksej Leonov (1934.) i Valerij Kubasov (1935-2014.) - posada "Sajuza" - i astronauti Tomas Steford (1930.), Vens Brand (1931.) i Donald Slejton (1924-1993.) koji su leteli na "Apolu" - su nekoliko puta izmenjali mesta u svojim kosmičkim brodovima i time otvorili novu eru u istoriji kosmonautike - eru medjunarodnih kosmičkih letova. Ona je kasnije nastavljena misijama ruskih kosmonauta na spejs šatlu i američkih astronauta na orbitalnom kompleksu "Mir". To su bile uvertire za još ambicioznije ekspedicije na Medjunarodnoj kosmičkoj stanici, gde već godinama skupa rade ekipe sastavljene od američkih astronauta i ruskih kosmonauta.

Opširnije: Sećanja na susrete sovjetskih kosmonauta i američkih astronauta u svetlu 40 godina misije...

Write comment (1 Comment)

Ruska kosmička industrija s početka ovog veka

R1Do pre samo neku godinu, ruska raketna i kosmička industrija obuhvatala je preko sto kompanija koje su zapošljavale 230-250 hiljada ljudi. Celokupan pogled na kosmički sektor prikazuje kompleksnu sliku. Nakon dubokog pada devedesetih godina i velikih financijskih ulaganja u kosmos početkom veka, Rusija je ponovo zauzela svoje mesto u ovom sektoru. Ovo je priča o stanju u ruskoj kosmičkoj industriji u prvoj deceniji XXI veka – mnogi koreni današnjeg stanja sežu odatle.

Opširnije: Ruska kosmička industrija s početka ovog veka

Write comment (1 Comment)

Najveći kosmički centar na svetu

rampaIako je Bajkonur oduvek bio poznat u svetu kao mesto lansiranja sovjetskih kosmičkih misija, od nastanka 1955. pa do kolapsa SSSR-a 1991, primarna svrha centra je bilo testiranje balističkih projektila na tečno gorivo. Službeno (i tajno) ime centra bilo je Naučno-istraživački probni poligon №5 ili NIIP-5; odn. Državno probni poligon №5 ili GIK-5. Ostao je pod kontrolon sovjetskog i ruskog Ministarstva odbrane sve do druge polovine devedesetih, kada su ruska civilna kosmička agencija, “Роскосмос”, i njeni industrijski kooperanti započeli lansiranja sa sopstvenih rampi.

Opširnije: Najveći kosmički centar na svetu

Write comment (0 Comments)

HAYABUSA - lovac za uzoke asteroida

hayabusa-80

pdfpdfJapanski kosmički program je oduvek bio neverovatan, kao uostalom i mnoga njegova dostignuća. Ipak, jedna njihova misija spada u sam vrh ljudskog istraživanja kosmosa, sa rezultatom kojim u to vreme nisu mogli da se podiče ni Rusi ni Amerikanci. Zato je čak i u Guinnessovoj Knjizi Rekorda našla svoje mesto. Iako je mnogi smatraju za misiju koja je pretrpela najviše kvarova u istoriji, bila je ipak toliko uspešna da se danas, 10 godina kasnije, sprema njen nastavak.

O OVOJ LETELICI U SEDAM PRIČA

Opširnije: HAYABUSA - lovac za uzoke asteroida

Write comment (0 Comments)

Koja raketa drži rekord po broju lansiranja?

lansiranje

Dobro pitanje, mada svaki ljubitelj kosmičkih istraživanja zna odgovor: „Союз“! U redu, ali koliko tačno puta je ta raketa lansirana? Prošlog februara, kompanija ЦСКБ „Прогресс“ iz Samare (Rusija) objavila je da je lansiranje teretnog broda „Прогресс М-18М“ bilo1800–to lansiranje rakete bazirane da projektilu R–7 „Семёрка“. Veliki broj, ali nažalost pogrešan.

Opširnije: Koja raketa drži rekord po broju lansiranja?

Write comment (0 Comments)

’Ciolkovski’: sovjetski osvajač solarnog sistema

Svi znamo da Sovjetski Savez nikada nije lansirao kosmičke sonde ka spoljnjim planetama već da je ostao fokusiran na Mesec, Veneru i Mars. Tokom 70-ih i 80-ih NASA je unela revoluciju u proučavanje solarnog sistema sondama ’Pioneer 10 i 11’ i ’Voyager 1 i 2’. Uz njihovu pomoć, čovečanstvo je prvi put moglo da vidi jovijanske planete i plejadu čudnovatih satelita. Obzirom na ogromnu medijsku pompu koju su izazvale ove misije, SSSR je odlučio da ne stoji po strani već da i sâm istraži gasovite džinove Sunčevog sistema. Ovo je priča o projektu ’Ciolkovski’.

Opširnije: ’Ciolkovski’: sovjetski osvajač solarnog sistema

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Stanko Gazibarić said More
    Preporuka: PROČITATI sve tri knjige,... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Kineski predsednik samo što nije došao... 2 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Hvala na tekstu. Pogledaćemo kada... 3 dana ranije
  • Baki said More
    Interesantno. "Stare zvezde postaju... 4 dana ranije
  • Milan Mijić said More
    Promena da se umesto Peking na engleskom... 4 dana ranije

Foto...