- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: subota, 06 april 2013 01:00
-
Autor Draško Dragović

Prvi Zemljin veštački satelit, prvi čovek u kosmosu, prve sonde poslate na Mesec i druge planete, ljudi na Međunarodnoj orbitnoj stanici ... svim tim dostignućima u istoriji astronautike zajednički imaju jedan zajednički činilac: raketu R-7, „Semjorku". Sa preko polovine stoleća iza sebe, istorija „Semjorke" predstavlja i istoriju najpoznatije rakete na svetu.
Opširnije: Pola veka „Semjorke“
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 11 februar 2013 00:00
-
Autor Draško Dragović

Pre tačno godinu dana jedna teška kosmička raketa poletela je sa Bajkonura i sa sobom u kosmos ponela vojni satelit za rano upozoravanje. Ništa novo, sem što je to bio 310. i poslednji let jedne ruske rakete za koju koja je nakon 45 godina eksploatacije možemo slobodno reći da je obeležila jednu epohu.
Opširnije: RN PROTON
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 04 februar 2013 22:01
-
Autor Marino Tumpić
Svega nekoliko sati prije katastrofe imao sam priliku nisko iznad zapadnog obzorja iz Istre promatrati raketoplan Columbia kako kreće u posljednje manevriranje prije paljenja raketnih motora za povratak na Zemlju.
Opširnije: Raketoplan Columbia prije katastrofe vidjen iz Istre
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: sreda, 16 januar 2013 12:58
-
Autor Draško Dragović
Tokom 1985. nemačka kompanija MBB (Messerschmitt-Bölkow-Blohm, danas deo EADS) započela je dizajniranje svemirske letilice koja bi trebalo da posluži kao prvi stepen budućeg hipersoničnog aviona. Projekat je nazvan Sänger II i u okviru programa za razvoj hipersonične tehnologije imao je između 1983. i 1993. ogromnu finansijsku pomoć nemačke savezne vlade.
Opširnije: Sänger II i HORUS
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 14 januar 2013 13:50
-
Autor Draško Dragović
Da vam se dogodi da vaš celokupni rad nestane kao da nikada nije ni postojao zbilja je nešto neobično. Da vam se to dogodi dvaput, veoma je teško. Neverovatno, ali upravo to se dogodilo sa raketnim motorima koje je konstruisao Nikolaj Dmitrijevič Kuznjecov.
Opširnije: Brisanje Kuznjecova iz sećanja po drugi put
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: subota, 12 januar 2013 12:42
-
Autor Draško Dragović
Koja kosmička letilica radi najduže od svih? Ja sam tipovao na „Voyagere“ ali sam omanuo. Ko je formirao prvu kosmičku mrežu za monitoring solarnih aktivnosti? Ni to ne znaš? Onda pročitaj ostatak.
Opširnije: Pionirski „Pioneeri“
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: nedelja, 06 januar 2013 00:00
-
Autor Draško Dragović

Kako izgleda živeti na Mesecu? U istoriji, samo 12 ljudi je moglo da odgovori na ovo pitanje, ali samo njih 8 još uvek je živo da ispriča svoju priču. Sernan i Šmit su jedni od tih sretnika. Oni su bili poslednji ljudi koji su živeli na nekom drugom svetu. Bukvalno. Tri dana dvojica astronauta su šetala dolinom Taurus–Littrow, sakupljajući kamenje i postavljajući naučne instrumente. Tri dana su živeli na Mesecu! Zvuči kao SF priča, ali to se stvarno dogodilo. Pre 40 godina, „Apollo 17“ se uputio ka Mesecu.
Opširnije: POSLEDNJI LJUDI NA MESECU
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: sreda, 02 januar 2013 14:10
-
Autor Draško Dragović
Mnogi su otišli na Zapad.
Ovo je priča o onima koji su otišli na Istok.
(Proleće 1945. godine.) Poslednjih nedelja Drugog svetskog rata, dok su savezničke trupe vršljale po nemačkim gradovima a pobednici se utrkivali u podeli plena, jedan plen je bio posebno interesantan vojnoj i političkoj vrhušci: ljudi i mašinerija koji su učestvovali u stvaranju rakete V-2[1], jednog od najegzotičnijih oružja svetskog rata. Na oduševljenje američke obaveštajne službe, Wernher von Braun i većina njegovih vrhunskih saradnika iz tima za razvoj V–2 odlučili su da se predaju Amerikancima, lukavo kalkulišući da će im ovi verovatno pokloniti život u zamenu za nastavak pionirskog istraživanja i rada. Jedan nemački raketni inženjer, kako navode istoričari F. Ordway i M.R. Sharpe, ovako je opisao njihove opcije u aprilu 1945. godine: „Svi mi smo prezirali Francuze, smrtno se plašili Rusa, a Britancima nismo verovali. Ostajali su nam samo Amerikanci.“
Opširnije: Ostatak raketnih stručnjaka