25. februar. 2010.

Najstariji prikaz položaja zvezda, na kome je prikazano sazvežđe Oriona, otkriven je na jednoj prastaroj kosti staroj oko 32.500 godina.

Na jednom malom komadiću mamutove kljove nalazi se urezana čovekolika firura sa raširenim rukama i nogama u istom položaju koji zauzimaju zvezde u sazvežđu Oriona.

Otkriće je pripisano dr Michaelu Rappengluecku sa Minhenskog fakulteta, koji je među kolegama već poznat po svojim pionirskim radovima na otkrivanju zvezdanih zapisa na zidovima praistorijskih pećina.

Na pločici se takođe nalaze i tajanstveni znaci, ugravirani sa strane i na poleđini, za koje naučnici veruju da bi mogli da pripadaju primitivnom „kalendaru plodnosti", urađenom tako da određuje plodne dane žene.

ploce

Figura čoveka

Pločica je otkrivena 1979. godine u dolini Ach u regionu Alb-Donau[1] u Nemačkoj. Analizom radioaktivnog izotopa ugljenika iz pepela u ognjištima pokraj kojih je kost pronađena sugerišu da joj je starost negde između 32.500 i 38.000 godina, čineći je jednom od najstarijih ljudskih artefakata ikad pronađenih.

Najverovatnije predstavlja ostatak tajanstvenih Orinjanskih ljudi[2] o kojima jedino znamo da su u Evropu došli sa istoka i zamenili starosedeoce Neandertalce.

Pločica od slonovače je mala, dimenzija svega 38 × 14 × 4 milimetra, ali znakovi izrezbareni po obodima navode arheologe da veruju da je dotični objekat oduvek bio te veličine i da ne predstavlja deo neke veće celine.

Na prednjoj strani pločice prikazano je čovekoliko biće sa raširenim nogama i podignutim rukama. Između nogu mu se nalazi nešto što bi moglo da se protumači kao oružje okačeno o uzani pojas. Leva noga je prikazana kraće od desne, što neodoljivo podseća na šemu Orionovog sazvežđa.

Rappenglueck nalazi druge tragove

Neki arheolozi čija je specijalnost tumačenje mitova drevnih naroda koji su živeli u Evropi u osvit istorije sugerisali su da čovekolika prilika možda predstavlja figuru koja se moli ili igra, ili da je polu-čovek, polu-mačka, ili pak neko božanstvo.

Ali Michael Rappenglueck smatra da je u pitanju sazvežđe Oriona koje je danas, a verovatno i pre 32.000 godina, nazivano „Lovac".

Proporcije čoveka odgovaraju kompoziciji zvezda koje čine Orion, naročito njegov uzani struk - koji odgovara poznatom pojasu od tru zvezde, dok je leva „noga" sazvežđa prikazana kraća.

„Mač" na koštanoj pločici takođe odgovara dobro poznatoj pojavi zvezda koju uočavamo i kod Oriona.

Postoji još neke indikacije koje govore da je dr Rappenglueck možda u pravu.

orionove-zvezde
Zvezde Orina

Današnji položaj zvezda je samo nešto malo drugačiji nego što je to bio pre 32.000 godina[3] iako se zvezde kreću nebom različitim brzinama i u različitim pravcima, zbog fenomena zvanog „stvarno kretanje".

Uz pomoć kompjuterskih programa dr Rappenglueck je „vratio" zvezdano nebo unazad i našao dokaze o položaju svake pojedinačne zvezde u Orionu u vreme nastanka pločice.

Plodni preiod

Niko sa sigurnošću ne može da kaže da li je pločica možda i kalendar plodnih dana.

Na njoj se nalazi urezano 86 znakova, broj koji ima dva posebna značenja.

Prvo, to je broj dana koje treba oduzeti od broja dana u godini da bi se dobio prosečan broj dana ženine trudnoće. Kako smatra dr Rappenglueck, to ne može da bude puka slučajnost.

To takođe predstavlja broj dana u kojima je jedna od dve glavne zvezde u Orionu, Betelgeuse, vidljiva. Možda je za drevne ljude postojala veza između ženine plodnosti i bogova sa neba.

Inače, Orion je jedno od najlepših i najuočljivijih sazvežđa na severnom nebu. Drevni Egipćani su ga poistovećivali sa svojim bogom Ozirisom, a kroz istoriju je imalo specifično značenje za mnoge kultire širom sveta - Skandinavce, Kineze, Induse, Aboridžine, severnoameričke Indijance, itd.

 



[1] Pokrajina je nazvana po regiji koja zahvata reku Dunav (Donau) i švapske planine Alb (Schwäbische Alb).

[2] Kultura iz kasnog Paleolita, koja se protezala od Evrope do jugoistočne Azije. Obuhata približni period od pre 26.000 do pre 40.000 godina. Dobili su ime po francuskom selu Aurignac, u podnožju Pirineja.

[3] Današnji raspored zvezda u Orionu praktično je nepromenjen već oko 1,5 miliona godina, i biće takav još 1-2 miliona godina, čineći ih jednim od najsporije menjanih konstelacija koje je čovek mogao da posmatra u svojoj istoriji.

 

O sazvežđu Orion

Orion

Mit o Orionu

Betelgeuse

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 1 dan ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 2 dana ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 2 dana ranije

Foto...