Ova Slika tjedna NASA/ESA-inog Svemirskog teleskopa Hubble prikazuje galaktiku LEDA 22057, udaljenu od nas oko 650 milijuna svjetlosnih godina i smještenu u zviježđu Blizanaca.
Što se astronomije tiče nema nikakvog razloga da novu godinu slavimo prvog januara jer se u svemiru, a i ovde na Zemlji, tog dana ništa naročito ne dešava. Proslava Nove godine je, dakle, čisto ljudska pojava. Sa nadom da će naredni period života biti bolji, lakši i lepši, ljudi su od pamtiveka dočekivali narednu godinu prinoseći žrtve bogovima i priređujući gozbe.
Postoji mnogo ovogodišnjih astrofotografija u AM. Ove koje slede su najuspešnije, ali prepustićemo vašoj subjektivnoj proceni da odredite koja od njih je najkvalitetnija, najlepša, i sve drugo naj. Ono što je sigurno sve one su svakako odlične a sve njih su snimili astrofotografi iz naših krajeva.
O velikim naučnicima samo slušamo po njihovim najvažnijim dostignućima. Međutim oni su istovremeno i često izvor zanimljivih i duhovitih životnih situacija i komentara. Ponekad i ne možemo da sagledamo veličinu neke osobe ako je analiziramo bez ovih anegdota koje velikim ljudima daju životni pečat.
Deset najboljih fizičara svih vremena... po subjektivnoj oceni. Imate li svoju listu najvećih fizičara? Na kom mestu su Galilej, na kom Njutn, Born... Maksvel, Šredinger....?
Godine 1976. svemirski orbiter Viking poslao je na Zemlju snimke površine Marsa (slika 1), od kojih su neki poprilično uznemirili javnost: jedna od planina dužine oko 2500 metara iz oblasti Cydonia, osvetljena suncem nisko na horizontu, pokazivala je začuđujuću sličnost sa ljudskim licem (što je lako pronaći u gornjem desnom delu slike 1). Godine 1998. orbiter Mars Global Surveyor načinio jeprecizniju sliku ove oblasti. Pokazalo se da to brdo, kada se snimi savremenim kamerama koje nude više detalja i kad se osvetli iz nekogdrugog ugla (mala slika dole desno), pokazuje manje sličnosti sa ljudskim licem, ali to ipak nije uticalo na prvobitno interesovanje javnosti.