Naučnici su potvrdili da se naš solarni sistem nalazi unutar ogromnog, vrućeg „mehura“, a nedavno su pronašli i dokaze o strukturi koja kao da je preuzeta iz naučne fantastike: radi se o „tunelu“ koji nas povezuje sa udaljenim zvezdama.

By Kevin Jardine at galaxymap.org. See the README pdf at File:Map production details, Kevin Jardine (2022) for more details. -
Main page: https://gruze.org/posters_dr3/Data sources and blog pages: http://galaxymap.org/drupal/node/265, CC BY 4.0, Link
Živimo unutar ogromnog kosmičkog mehura
Naš solarni sistem smešten je unutar specifičnog regiona svemira poznatog kao „Lokalni Vrući Mehur“ (Local Hot Bubble - LHB). Procenjuje se da je ovaj mehur širok oko 300 svetlosnih godina i karakteriše ga okruženje niske gustine i visoke temperature. LHB je nastao kao posledica snažnih zvezdanih eksplozija, poznatih kao supernove, koje su pre više miliona godina zagrejale i potisnule okolni gas, ostavljajući za sobom ovu grandioznu strukturu. Fascinantno je to što nismo oduvek bili ovde. Tokom poslednjih nekoliko miliona godina, naš solarni sistem je polako uplovio u ovaj mehur, postajući deo drevnog poprišta kosmičkih događaja.
„Međuzvezdani tunel“ nas povezuje sa drugim zvezdama
Najuzbudljiviji deo ovog otkrića je postojanje kanala, odnosno „tunela“, ispunjenog vrućom plazmom niske gustine. Čini se da se jedna od ovih struktura proteže od našeg solarnog sistema prema sazvežđu Kentaur. Ali to nije sve. Podaci nagoveštavaju da je ovo samo deo veće, razgranate mreže kanala, sa drugim putem koji vodi ka sazvežđu Veliki Pas (Canis Major). Ovi kanali deluju kao „međuzvezdani sporedni putevi“, predstavljajući puteve između regiona u kojima se rađaju zvezde i džepova vrelog gasa. Za ovo otkriće zaslužni su astronomi sa Instituta Maks Plank, koji su koristili podatke sa moćne rendgenske opservatorije eRosita.
Ova smela ideja je predviđena pre više decenija
Iako zvuči revolucionarno, teorije o postojanju mreže vrućih kanala niske gustine nisu nove. Decenijama unazad, istraživači su spekulisali da bi prostor oko nas mogao da sadrži lavirinte povezanih šupljina, ali je to ostajalo na ivici naučne fantastike. Nedostajali su im podaci da potvrde ovu smelu ideju. Sada, zahvaljujući novim, osetljivim instrumentima poput opservatorije eRosita, naučnici su konačno dobili jasnoću potrebnu da potvrde barem deo ovih starih teorija. To je uzbudljiv trenutak u kojem dugogodišnja naučna slutnja postaje vidljiva stvarnost.
Svemir nije prazan, već je poprište drevnih događaja
Prostor između zvezda nije praznina; ispunjen je materijalima poput prašine i plazme. Supernove, ti najdramatičniji događaji u svemiru, milionima godina oblikuju ovaj međuzvezdani medijum, potiskujući materiju i energiju i stvarajući složene strukture koje tek sada počinjemo da uočavamo. Mi smo svedoci posledica ovih davnih, silovitih eksplozija. Kao što su istraživači slikovito primetili, naš pogled na kosmos je jedinstven:
Kao da smo zakasnili na žurku i zatekli samo posledice dramatičnih događaja koji su se odigrali mnogo pre nego što su ljudi uopšte postojali.
Zaključak: Redefinisanje našeg mesta u kosmosu
Naše kosmičko dvorište je daleko složenije i strukturiranije nego što se ranije mislilo. Ovi kanali i mehuri predstavljaju ostatke drevnih, moćnih događaja koji su oblikovali naš deo galaksije. Činjenica da se naše Sunce sada nalazi blizu centra ovog mehura je puka slučajnost, ali nam pruža jedinstvenu i povlašćenu perspektivu za proučavanje. Buduća istraživanja sa još osetljivijim instrumentima pomoći će nam da detaljnije mapiramo ove strukture i bolje razumemo njihovu ulogu.



KOJI TELESKOP DA KUPIM?




