Na našem virtuelnom putovanju od Sunca, sedma planeta po udaljenosti jeste Uran. Jedina je dobila ime po jednom grčkom bogu, personifikaciji neba, ocu kiklopa i titana, i sinu i mužu Geje. Po nekim klasifikacijama, zajedno sa Neptunom pre spada u 'ledene' nego u 'gasovite' džinove'.
Jasno je da je najviša planina na Zemlji Mont Everest, je l tako? Pa nije, jer sve zavisi od čega visinu merite. O tome ali i o drugim najvišim planinama na telima Sunčevog sistema pogledajte ovaj filmić:
Koje su dve najmanje proučene planete u Sunčevom sistemu? Bez sumnje, Uran i Neptun. Sonda 'Voyager 2' samo je nakratko posetila dvojicu divova 1986, odnosno 1989. godine, dok su ostale planete istražene sa najmanje dve kosmičke misije. Ne čudi što je Uranov sistem satelita daleko najmanje poznat od svih. Kao da to nije dovoljno, Uran i Neptun su ledeni divovi....
16. jula je planiranoprvo lansiranje nove evropske rakete, 'Ariane 6'. U ovoj prvoj misiji, odn. FM1, 'Ariana 62'će poneti u orbitu 34 satelita komunikacione mreže 'OneWeb'. Ovom misijom, Evropa će staviti tačku na dug i kontroverzni razvojni proces koji će u narednoj deceniji dati glavnu kosmičku raketu zemljama članicama Evropske kosmičke agencije (ESA). Uprkos svom imenu, 'Ariana 6' je treća raketa koju je razvila ESA. 'Ariane 1, 2 i 3' su bile vrlo slične, a 'Ariana 4' je u osnovi njihova proširena verzija (bez uzimanja u obzir evropskih taketa, prethodnica 'Ariane'). Prve 'Ariane' su koristile hipergolična goriva, za razliku od 'Ariane 5', što je značilo totalni iskorak od prethodnih modela.
...'Ajde da se vratimo na uvod u ovu priču i zamislimo da ja nekako ležim zavaljen u tanjiru glavne antene 'Voyagera 1'; ona je prilično komotna za to, jer ima prečnik od 3,7 metara! U svim pravcima oko mene leži beskrajno crnilo sa milijardama netrepćućih zvezdâ.
Čitao sam da mnogi zamišljaju kako da odu na Mars, pa su čak spremni da to urade u jednom pravcu. Nema nazad kući! Nisam toliko radikalan, ali mi često padne na pamet 'Šta li sada rade Voyageri?' i zamišljam kako bi bilo sesti jedno pola dana u jedan od njih i provozati se. Zašto? Čini mi se da dok god se s njima održava veza, oni će predstavljati naše graničare i osvajače kosmosa u bukvalnom smislu.
Juče, 5. decembra, u prostorijama opservatorije na Petrovaradinskoj tvrđavi održan je poslednji ovogodišnji sastanak Astronomskog društva „Novi Sad“. Zbog primedbi nekih članova da im dosadašnji termin u 18 sati ne odgovara, ovaj sastanak je održan u 20:15, ali i na njega su došli samo oni koji su i inače redovni na sastancima.