Astronautika: istorija

Istorija

Astronautika na markama

sc0001V-89Prvi let Sputnjika zainteresovao je novosadskog učitelja Teodora Beljanskog na osoben način: počeo je da sakuplja poštanske marke sa tematikom iz astronautike. Prošle su decenije i deda Teodor je poklonio svom unuku Ivanu, mom dobrom prijatelju jedan album sa sivim koricama. Zahvaljujući mojem interesovanju  za astronomiju, imam ga u rukama da ga na miru razgledam tokom ovih zimskih večeri.

Opširnije: Astronautika na markama

Write comment (0 Comments)

Stvari sa Zemlje na Mesecu

rover-128Trebalo je da se na Mesec baci  ili spusti 178 000 kilograma raznog materijala, gvožđurije, plastike i tako to, da bi se sa Meseca na Zemlju donelo 382 kilograma kamenja i prašine. Za kilo meseca odnešeno je skoro 450 kila brižljivo dizajniranih,  konstruisanih i napravljenih letelica, sondi, pa i vozila sa pripadajućom skalamerijom.

Opširnije: Stvari sa Zemlje na Mesecu

Write comment (0 Comments)

Sećanja na budućnost

r1crop

Samo najveći metuzalemi se sećaju vremena kada su Rusi bili velesila u kosmosu. Među njima sam i ja – sećam se, recimo, kad su Rusi na beogradskom Sajmu prikazivali svoje originalne svemirske brodove „Sojuze“ i „Vashode“, a mi deca blenuli i pitali se kako li im to polazi za rukom, jer su skalamerije bile velike kao autobusi ... Bio sam ubeđen da će Rusi vrlo brzo („samo što nisu“) sleteti na neku obližnju planetu. Mesec, koliko se sećam, nikome tada nije izgledao interesantan. Sića, buranija ...

Opširnije: Sećanja na budućnost

Write comment (0 Comments)

Od atomskih projektila do raketa sa posadom

U razgovoru sa jednim momkom o kosmosu i životu, on mi je, neznajući (ili ne povezujući) da pišem za sajt, izneo svoj stav da je pisanje o prošlosti definitivan znak da je pisac star i idejno (i intelektualno) zakočen u prošlim vremenima, i tome slično. Kasnije sam te večeri (ubijajući komare) u svom šatoru razmišljao o tome. Naravno da je to normalan sled impulsa u neuronima u glavi jednog mladog momka i njegov stav mu izgleda OK. Samo, kako razumeti i shvatiti, recimo, buduće pa čak i savremene svemirske stanice ako NIŠTA NE ZNAMO O PRVOJ SVEMIRSKOJ STANICI?

Opširnije: Od atomskih projektila do raketa sa posadom

Write comment (0 Comments)

Gde je danas „Buran“?

buran_227pxNeki znaju a mnogi ne da su i Sovjeti jednom davno imali svoj spejs šatl, koji su nazvali Буран“. Bio je to kosmički avion za višekratnu upotrebu koji je mogao da nakon obavljenih poslova u orbiti sleti na pistu na Zemlji. U kosmos je mogao da odnese 30 tona tereta, a da na Zemlju vrati oko 20 tona. u letilicu je pored 2-4 člana posade moglo da se ukraca i 6 putnika, a u tovarni prostor su mogli da stanu veliki moduli za svemirsku stanicu dugački 17 metara i prečnika do 4,5 metara.

Opširnije: Gde je danas „Buran“?

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Interstelar je logički nedosledan.  23 sati ranije
  • Milan said More
    Interstelar ništa, ay? 1 dan ranije
  • Boris Saksida said More
    Zdravo Saša,eto lepog zapisa o vašoj... 5 dana ranije
  • Rikki said More
    Ljudi nije pravougaona obita već pod... Pre 1 nedelje
  • Baki said More
    Veličina, starost i masa univerzuma su... Pre 1 nedelje

Foto...