- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: četvrtak, 02 jul 2009 19:56
-
Autor Draško Dragović
Pre svih mojih najavljenih pisanja o spektakularnoj misiji na Veneru, projektu „VEGA", red je, a takav je i redosled, napisati nešto o starim i već pomalo zaboravljenim vukovima kosmonautike, ljudima bez čijeg truda i rada bi još uvek čitali o Veneri samo u knjgama naučne fantastike.
Ovde ću vas podsetiti na glavni mozak misije „VEGA".
Opširnije: Vjačeslav V. Kovtunenko
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: utorak, 30 jun 2009 18:44
-
Autor Draško Dragović
U poslednje vreme svi smo svedoci velikog truda poslednjeg kosmičkog dinosaurusa, Amerike, da se vrati na Mesec. Tek se prave planovi za noseću raketu i komandni modul, a mnogi detalji su tek u glavama inženjera. Gledao sam jedan intervju drugog čoveka na Mesecu, Edwina „Buzza"-Aldrina, koji je tada rekao: „Tek kad budete hteli PONOVO da odete na Mesec, postaće vam jasna veličina našeg poduhvata!" Izgleda da smo trenutno u nekom zastoju? Ćorsokaku?

Opširnije: VEGA
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: petak, 12 jun 2009 23:03
-
Autor Draško Dragović
Tragična sudbina jedinstvenog kosmičkog projekta

Pre tačno 22 godine, tačnije 15. maja 1987., iz slavne kosmičke luke Bajkonur lansirana je najsnažnija raketa na svetu, „Energija" (rus. „Энергия"), natovarena tajanstvenom „spoljno-obešenom maketom satelita " (kako je to lukavo firmulisala ovlašćena novinska agencija ТАСС). U stvatnosti, radilo se o maketi novog laserskog svemirskog oružja. Lansiranje takve rakete bilo je u to vreme bezprimerno dostignuće, koje će otvoriti neslućene horizonte ne samo nacionalne već i svetske kosmonautike.
Opširnije: Ko je ubio „Energiju"?
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: petak, 15 maj 2009 21:58
-
Autor Aleksandar Zorkić
Spisak administratora Nase od njenog sonivanja.
Opširnije: SVI NASINI ADMINISTRATORI
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: nedelja, 12 april 2009 21:50
-
Autor Astronomski magazin
Jurij Gagarin do samog starta u kosmos sumnjao da će biti prvi
(članak RIA "Novosti")
Opširnije: GAGARIN SUMNJAO DA ĆE BITI PRVI
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: nedelja, 12 april 2009 21:33
-
Autor Astronomski magazin
POVODOM DANA KOSMONAUTIKE 12. aprila 1961. godine u kosmos se vinuo prvi kosmonaut planete, Jurij Gagarin. Kako su za taj let saznali njegov brat, majka i otac. O tome je u svojoj knjizi “Moj brat Jurij” pisao Valentin Gagarin, brat prvog kosmonauta. Tekst je na srpskom jeziku objavljen 70-ih godina u prevodu Rajka Doškovića, dopisnika, urednika i prevodioca RIA "Novosti".
Opširnije: Moj brat Jurij
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: utorak, 07 april 2009 02:00
-
Autor Grujica Ivanović
Pogibija kosmonauta Dobrovoljskog, Volkova i Pacajeva gruba je igra sudbine. Oni su spletom neobičnih okolnosti, o kojima se dugo ništa nije govorilo, dobili priliku da kao članovi njene prve posade borave na prvoj orbitalnoj stanici "Saljut". Nastradali su prilikom povratka na Zemlju, kada su već postavili svetski rekord u dužini boravka u kosmosu.
U ovom nastavku iznosimo detalje koji su godinama bili skrivani od javnosti, detalje najveće tragedije u istoriji sovjetsko/ruskih kosmičkih letova sa ljudskim posadama koja se dramatično odrazila na dalji razvoj pilotirane kosmonautike.
Opširnije: Trijumf i tragedija posade prve orbitalne stanice - II deo
- Detalji
-
Kategorija: Istorija
-
Datum kreiranja: petak, 27 mart 2009 23:36
-
Autor Grujica Ivanović

ISTORIJA KOSMONAUTIKE
Pogibija kosmonauta Dobrovoljskog, Volkova i Pacajeva gruba je igra sudbine. Oni su spletom neobičnih okolnosti, o kojima se dugo ništa nije govorilo, dobili priliku da kao članovi njene prve posade borave na prvoj orbitalnoj stanici "Saljut". Nastradali su prilikom povratka na Zemlju, kada su već postavili svetski rekord u dužini boravka u kosmosu.
Eksluzivno u dva nastavka iznosimo detalje koji su godinama bili skrivani od javnosti, detalje najveće tragedije u istoriji sovjetsko/ruskih kosmičkih letova sa ljudskim posadama.
Opširnije: Trijumf i tragedija posade prve orbitalne stanice - I deo