Dok se misija Artemis 2 približava Mjesecu, pokušat ću se vratiti u daleku prošlost i moje dodire sa Mjesecom. Naravno, prvo su to bili pogledi na nebo i posmatranje faza Mjeseca. Kada sam imao 11 godina išao sam u osmogodišnju školu u čijoj se blizini tada nalazila jedina optička radnja u Sarajevu. U podrumu te zgrade bilo je skladište sa oštećenim lećama za naočale. Moj drug iz klupe, Gigo, stanovao je u toj zgradi i, znajući za moju fascinaciju oko astronomije, donio mi je par sočiva od kojih sam odlučio napraviti svoj prvi teleskop. U biblioteci sam došao do knjižice koju je izdala Zvjezdarnica Zagreb gdje je bio opis konstrukcije malog teleskopa. Ja sam koristio za tubus kartonsku cijev koja je služila za omotavanje štofova i bacali su je u smeće nakon upotrebe. Taj moj prvi teleskop imao je hromatsku aberaciju (nisam tad ni znao šta je to), pa je Mjesec kroz taj primitivni teleskop bio u plavoj i crvenoj boji sa svake strane. No, to mi nije smetalo da vidim mjesečeva mora i najveće kratere.
Sl.1. Ja i teleskop koji je pedesetih i šesdesetih godina proizvodila slovenačka firma Vega.
Kasnije, gledao sam Mjesec boljim durbinima i telekopima. Onda je 21 decembra 1968. godine lansirana letjelica Apollo 8 kao uvod u kasnije spuštanje prvih ljudi na površinu Mjeseca. Astronauti su tokom ove misije, kao što će to učiniti i posada Artemisa 2, okružili oko Mjeseca i vratili se uspješno na Zemlju. Ja sam tada već bio član Akademskog astronomsko astronautičkog kluba iz Sarajeva čiji je nasljednik današnje Astronomsko društvo Orion. Tih šesdesetih godina u Sarajevu je postojao američki konzulat i oni su bili adresa za dijeljenje različitih publikacija, filmova i stikera pa i onih astronautičkih. Poput biblioteke posuđivali su i filmove. Ekipa koju sam zatekao u Astro klubu je nabavila 16 milimetarski projektor. Tako smo već u rano proljeće 1969. godine mogli uživati u polusatnom filmu leta Apola 8. Ja sam naravno bio fasciniran gledajući kratere i druge strukture na našem prirodnom satelitu dok je letjelica kružila oko Mjeseca. Tu je bila popratna muzika poput one iz filma “2001- Odiseja u svemiru”.
Moj sljedeći susret sa Mjesecom bio je 1969. godine u Beogradu. Zahvaljujući činjenici da sam na Saveznom takmičenju u okviru tadašnjeg Pokreta “Nauku mladima” osvojio prvo mjesto iz astronomije, pozvali su me na prijem koga je upriličio tadašnji predsjednik Jugoslavije, Tito. Nakon sletanja na Mjesec, posada Apola 11 je putovala svijetom i među prvim državama posjetili su Jugoslaviju. To je bio glamurozan prijem za nekoliko hiljada ljudi. U otvorenom separeu su sjedili Tito, njegova supruga Jovanka i Nil Armstrong. Druga dva astronauta, Kolins koji je čekao u orbiti oko Mjeseca i Aldrin koji je drugi čovjek čije su stope ostale u mjesečevoj prašini, kretali su se salom i moglo im se pristupiti. Ja sam ga pitao da li je istina da se na Mjesecu istovremeno vide i Sunce i zvijezde obzirom da on nema atmosferu. Ne, kazao je on. To vam je kao na noćnoj fudbalskoj utakmici pa zbog reflektora ne vidite nebo. Ali iz sjene, iza letjelice ili neke veće stijene, zvijezde se vide.
 Sl.2. Buzz Aldrin |
Nakon rata (mi u Bosni nažalost dijelimo prošlost prije i nakon posljednjeg rata) sa mojim kolegom iz Astronomskog kluba, Brankom Vuksanovićem, dolazim na ideju da napravimo kvalitetan poster Mjeseca. Branko je zaslužan za našu izdavačku djelatnost i bez njega ne bih uspio objaviti toliko knjiga i drugih astronomskih publikacija. Nakon rata je odselio u Australiju i pokrenuo malu štampariju gdje je štampan poster. Naš prijatelj
Ozren Pavlović, vrsni illustrator je po našim uputama, koristeći snimke Mjeseca načinjene sa Zemlje i iz svemira, napravio izuzetno kvalitetan poster. Promociju smo napravili uz pjesmu Bijelog dugmeta “Noćas je k’o lubenica pun mjesec iznad Bosne”.
I misija Artemis 2 ima neku simboliku koja se vezuje za naše Astronomsko društvo. Obnovili smo ga sa nazivom Astronomsko društvo Orion, a letjelica koja će nakon toliko decenija ponovo odvest ljude do Mjeseca, zove se Orion. Tako na neki način zaokružujem svoje dodire sa Mjesecom nadajući se uspjehu misije i budućem sletanju na površinu našeg satelita koji nas osvjetljava eonima još od praskozorja civilizacije.
Misija Artemis II
odose sa rakete pre... 
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
