Astronomija

Da li svemir ima granicu?

1crop

Kada stojimo na površini Zemlje, jasno nam je da je ona ograničenih dimenzija. Na bilo koju stranu da krenemo, vratićemo se u polaznu tačku, ili ako je promašimo, vrtećemo se u krugu. Ako probamo u dubinu, i ona je konačna, desetak hiljada kilometara i na drugoj smo strani. Jedino ako pogledamo u vis, u pravcu neba, tu izgleda nema ograničenja u tome koliko daleko se može otići.

Opširnije: Da li svemir ima granicu?

Write comment (2 Comments)

Ovo nije fotografija nego mapa 1,8 milijardi zvezda Mlečnog puta

MilkyWay.crop

Evropska svemirska agencija (ESA) je 2013. godine poslala satelit Gaia u svemir, opservatoriju za prikupljanje podatka o pozicijama, udaljenostima i kretanjima zvezda. Dobijeni podaci se koristite za izradu najvećeg 3D svemirskog kataloga ikada, koji ima ukupno milijardu zvezda, planeta, kometa, asteroida, kvazara i drugih nebeskih objekata.

 

Opširnije: Ovo nije fotografija nego mapa 1,8 milijardi zvezda Mlečnog puta

Write comment (0 Comments)

Prividne veličine Sunca (a i Mjeseca)

21 439 50 0 M FSMSinoć je Zemlja bila najdalje od Sunca. Ta se udaljenost naziva afel, a u siječnju se Zemlja nalazila najbliže Suncu i tada kažemo da je Zemlja u perihelu. Da se kojim slučajem nalazimo recimo u Australiji, stvari bi nam bile logične jer je početkom godine tamo ljeto, pa bi se podrazumijevalo da je to zato što je tada Zemlja najbliže Suncu. No, kako nismo u Australiji, malo je čudno da je u zimi Sunce Zemlji najbliže, a sada, u ljetu kada nas prže vrućine, a u Australiji je zima, ispada da je Zemlja najdalje od Sunca. Je li to logično? Na prvu i nije. Ali to je samo prividno tako. Naime, kako je Zemljina staza oko Sunca gotovo savršena kružnica, tih 5 milijuna kilometara, što je oko 3,5 % razlike, ne predstavlja ama baš nikakvi razlog da na Zemlji budu takve razlike u temperaturi. Pa zašto onda ipak postoje?

Opširnije: Prividne veličine Sunca (a i Mjeseca)

Write comment (0 Comments)

Melotov katalog

Mel15 crop

Katalog 245 zvezdanih jata koji je sastavio astronom Philibert Jacques Melotte. Katalog je objavljen 1915. Objekti kataloga označavaju se prefiksom Melotte i kataloškim brojem (npr. Melotte 45) ili skraćeno sa Mel + kataloški broj (npr. Mel 45).

Opširnije: Melotov katalog

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Slavko said More
    Ako svemir nema svrhu, onda važi gore... 11 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Slažem se da su mnogi datum, godine i... 2 dana ranije
  • Miki said More
    Manje više, i dalje smo >20—30 godina... 2 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Pre 40 godina je receno da ce Tokamak u... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Ako bi smisao univerzuma bio ovaj čovek... 3 dana ranije

Foto...