ažurirano 16. maja 2022. 

kelvin

Kelvin (K)

Jedinica apsolutne skale temperature u Međunarodnom sistemu mernih jedinica (SI). Definiše se kao 1/273,16 deo temperature trojne tačke vode. Skala je nazvana po engleskom fizičaru Vilijamu Tomsonu, baronu Kelvinu (William Thomson Baron Kelvin, 1824-1907). Na ovaj skali 0 K je jednako apsolutnoj nuli.

celsiusN

Celzijus (° C)

Temperaturna skala koju je 1742. uveo švedski fizičar i astronom Anders Calzijus (Anders Calsius, 1701-1744). Calzijus je razliku temperatura kljucanja i mržnjenja vode podelio je na 100 stepeni, s tim što je za 0° uzeo temperaturu na kojoj se led topi, a za 100° temperaturu na kojoj voda ključa (pod normalnim atmosferskim pritiskom). Zbog podele ove skale na 100 stepeni na engleskom se ona zove i Centigrade temperature scale.

FahrenheitNFarenhajt (° F)

Skala za merenje temperature koja se zasniva na podeli od 180 delova između tačke mržnjenja i tačke ključanja vode. Po ovoj skali led se topi na 32° a voda ključa na 212°. Skala potiče od nemačkog fizičara Farenhejta (Daniel Gabriel Fahrenheit, 1686-1736).

Između ostalog Farenhejt je usavršio temometar napunivši ga živom umesto alkoholom. Na originalnoj Faranhejtovoj skali 0° označava najveću zimu koja je zabeležena u Dancingu (Gdanjsk) 1709. 30° je tačka prelaska leda u vodu, 90° je normalna temperatura ljudskog tela, a 210° je temperatura na kojoj voda ključa. Kasnije su međutim ove vrednosti nešto ispravljene te po ovoj skali led prelazi u vodu na 32°, a voda u paru na 212°.

Sve do sedamdesetih godina XX veka Farenhajtova skala se koristila u zemljama engleskog govornog područja. Danas su međutim i te zemlje uglavnom prihvatile merenje temperature po Celzijusu.

ReneN

Reomir (° R)

Skala za temperaturu koju je 1730. predložio francuski fizičar i zoolog Reomir (René-Antoine Ferchault de Réaumur, 1683-1757), a kod koje je tačka mržnjenja vode na 0°, a tačka ključanja vode na 80° pri normalnom atmosferskom pritisku.

Rankine William signature

Renkin (° Rank)

Postoji još i Renkinova skala koja se zasniva na Farenhejtu, a kao i Kelivnova skala počinje od apsolutne nule. Tako ova skala počinje od 0° što je jednako -459,67° Farenhejta. Ova skala potiče od engleskog fizičara i inženjera Renkina (, William John Macquorn, 1820-1872).

 

Konverzija

° C = K - 273,15
° C = 5/9 (° F - 32)
K = ° C + 273,15
° F = (9/5 X ° C) + 32
° R = ° F + 459,67
° R = K X 1,8

Neke temperature

5700° C      površinska temperatura Sunca
2750° C      gvožđe kljuca
1535° C      gvožđe se topi
0° C         vodeni led
-79° C       ugljen dioksid se zamrzava (suvi led)
-89° C       najniža zabeležena temperatura na Zemlji 
-195,8° C    azot ključa
-209,9° C    azot se topi

 

Naj

Najtoplije mesto u Sunčevom sistemu je jezgro Sunca gde temperatura dostiže 15 miliona °C. Na površini Sunca temperatura je oko 5700°C

Najtoplija planeta je Venera iako je skoro dva puta dalje od Sunca (108,2 miliona km) nego Merkur (57,9 miliona km). Uzrok visoke temperature na Veneri je jak efekat staklene bašte (sto opet zavisi od sastava atmosfere). Na Veneri srednja temperatura iznosi preko 460 °C.

Najniža temperatura u Sunčevom sistemu zabeležena je na Plutonu. Njegova najniža temperatura iznosi svega 33 K (srenja 44 K, a najviša 55 K)

 


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 3 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 14 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 19 sati ranije

Foto...