- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 10 februar 2021 08:59
-
Autor Dragan Tanaskoski

Postoje pouzdani dokazi da je većina materije u našem univerzumu tamna i da je ne može opisati Standardni model fizike čestica. Postojanja tamne materije je neupitno jer potiče iz astrofizičkih i kosmoloških posmatranja izvršenih u različitim razmerama i epohama našeg univerzumu. Na primer, pozadinsko mikrotalasno zračenje ili rotacije galaksije uključuje veoma različitu fiziku i periode u evoluciji našeg univerzuma, ali oboje zahteva da se oko 75% sadržaja materije univerzuma sastoji od hladne, nebarionskebarionske, tamne materije.
Opširnije: Izračunato koliko ima tamne materije
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 07 februar 2021 19:42
-
Autor Dragan Tanaskoski

Kada pogledamo u noćno nebo, šta vidimo? Zvezde, Mesec, po neku planetu ali najveći deo je potpuno mračan. Ako se zamislimo, ne bi trebalo da je tako. U našoj galaksiji ima oko 200 do 400 milijardi zvezda, a u vidljivom svemiru 200 milijardi galaksija. Zar ne bi trebalo da noćno nebo ne bude mračno.
Opširnije: Paradoks noćnog neba
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 01 februar 2021 14:02
-
Autor Miša Bracić

Nasilni sudari čudovišnih objekata, kao što su crne rupe i neutronske zvezde dobuju po tkivu univerzuma, stvarajući gravitacione talase. Ljudi su tokom većeg dela istorije bili nesvesni te nebeske tutnjave. Od skora nam se otvorilo još jedno čulo.
Opširnije: Interaktivni infografik izvora gravitacionih talasa
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 29 januar 2021 09:48
-
Autor Dragan Tanaskoski

Baterija koja se sama napuni kada se isprazni, i pri tome njen životni vek, tokom koga se sama dopunjava kada se isprazni, može trajati vekovima, nije naučna fantastika nego moguća stvar.
Opširnije: Samopunjive dijamantske baterija koje traju decenijama
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 22 januar 2021 00:14
-
Autor Draško Dragović
Biti astronaut nikad nije bilo lako. Iako je to danas mnogo manje opasno zanimanje nego u prošlosti, muškarci i žene posvećeni osvajanju kosmosa znaju da tokom misije postoji mnogo stvari koje bi mogle poći kako ne treba. Ali od svih opasnosti postoji jedna koja obično ostaje neprimećena a koja je uprkos tome prisutna u svakoj misiji. Mislim na zračenje.
Opširnije: Zračenje u kosmosu
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 03 januar 2021 15:51
-
Autor Dragan Tanaskoski

Pogon sa konstantnim ubrzanjem je najobećavajući pogon za svemirska putovanja. Za razliku od postojećih pogona koji u kratkom vremenu daju veliko ubrzanje, od više G (G je sila kojom nas Zemlja privlači i našoj masi daje našu težinu), pogon konstantnog ubrzanja konstantno ubzava svemirski brod ubrzanjem od 1G (dodatnih 9,81 m/s svake sekunde). 1G je idealno ubrzanje za čoveka jer se time stvora veštačka gravitacija. Putnici bi imali svoje zemljske težine i osećali bi se prijatno kao na Zemlji. Ne bi bili u pogubnom po zdravlje bestežinskom stanju ili pod velikim G.
Opširnije: Pogon konstantnog ubrzanja će nas odvesti do zvezda