- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: utorak, 08 oktobar 2013 14:47
-
Autor Milan Milošević
Danas je Nobelov komitet je objavio imena dobitnika Nobelove nagrade za fiziku za 2013. godinu. Kao što su se mnogi nadali i očekivali ovogodišnja Nobelova nagrada dodeljena je za teorijsko otkriće mehanizma koji daje značajan doprinos razumevanju porekla mase subatomskih čestica. Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku za 2013. godinu su Piter Higs (Peter W. Higgs) i Francois Engert (François Englert).
Ova dvojica istraživača su nezavisno jedan od drugog (F. Engert u saradnji sa Robertom Broutom, koji je preminuo pre dve godine) su 1964. godine predložili teoriju koja je objasnila način na koji čestice dobijaju masu. Jula 2012. godine ATLAS i CMS kolaboracije u CERN-u su eksperimentima potvrdile ovaj teorijski model otkrićem tzv. Higsove čestice.
Opširnije: Nobelova nagrada za fiziku za 2013. godinu
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: subota, 05 oktobar 2013 10:31
-
Autor Draško Dragović

Višekratni mlazni raketoplan bi mogao da stigne bilo gde na Zemlji za manje od četiri sata
Opširnije: Raketoplan koji za četiri sata stiže bilo gde
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: petak, 04 oktobar 2013 16:40
-
Autor Draško Dragović

Svi su čulu za spektar Sunčevih boja. Oni dokoni su ga i videli. Od čitave svetlosti koja padne na površinu naše planete 44% otpada na vidljivu svetlost, 3% na ultraljubičastu, a ostalo predstavlja infracrveno zračenje.
Opširnije: Zašto nedostaje toliko boja u dugi?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 25 septembar 2013 20:16
-
Autor B92
Šta je boja zapravo? Može se tvrditi da je ona samo ljudska iluzija, ali najtačnije je reći da je boja ljudska vizuelna perceptivna karakteristika. Naime, čovek je zahvaljujući receptorima u retini oka u stanju da vidi jedan deo elektromagnetnog spektra

Opširnije: Duga: Nauka o bojama
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 18 septembar 2013 20:04
-
Autor Draško Dragović
Na koji način je moguće povezati supu i zvezde? Nikako, sem u tekstovima objavljenim u AM. Prati ovaj trag do kraja, pa ćeš se i sam uveriti.
Opširnije: Nezgodne fleke
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 02 septembar 2013 19:11
-
Autor Ivan Stamenković

Posvećeno mom e-prijatelju r2d2 i ostalim forumašima FAMA-e
Opširnije: Magnetizam: karika koja nedostaje
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: utorak, 09 jul 2013 13:32
-
Autor Tatjana Petrović
Sto godina od Borove revolucionarne teorije atoma
Milenijima atomi su predstavljali fantome čije se postojanje tek naslućivalo ali su tvrdoglavo ostajali nevidljivi. Verovalo se da su dalje nedeljivi, pa su tako i nazvani, prema grčkom 'nedeljiv'. Početkom 20. veka fizičari su znali da atomi u sebi nose naelektrisane delove. Model kojem se najčešće pribegavalo sastojao se od pozitivno naelektrisane lopte 'pudinga' sa negativno naelektrisanim 'šljivama', elektronima. Sliku je pokvario Ernest Raderford 1911. kada je ustvrdio da je pozitivni 'puding' sav zbijen u gusto jezgro, ili nukleus, a da su 'šljive', elektroni, uokolo na distanci.
Opširnije: Kada je atom postao kvant