Fizika

Nemačka atomska bomba?

Fizika i etika

Nemačka atomska bomba?

bomba1

Tokom 44-te godine, Američka tajna služba, preteča CIA-e, je saznala da Verner Hajzenberg (Werner Heisenberg ), nemački fizičar i nobelovac treba da održi predavanje u Švajcarskoj. Hajzenberg je bio glavna figura i vođa nemačkog nuklearnog programa. Odlučeno je da se pošalje ubica koji bi Haizenberga, na predavanju ili odmah posle, ubio!!!

Piše: Nikola Veselinović

Opširnije: Nemačka atomska bomba?

Write comment (0 Comments)

Black Max: U potrazi za mini crnim rupama u CERN-u

Kvantana gravitacija je "Sveti Gral" teroisjke fizike. Ne postoji koncept koji je važniji a u isto vreme nedostupniji modernoj fizici. Uprkos stalnim naporima u poslednjih nekoliko decenija nismo uspeli da kvantujemo gravitaciju. Zbog toga postoji vrlo malo pouzdanih predikcija o tome šta se dešava na energijama gde klasična gravitacija prestaje da važi, tj. energijama većim od Planck-ove energije.

Opširnije: Black Max: U potrazi za mini crnim rupama u CERN-u

Write comment (1 Comment)

Svet od koga smo napravljeni

logob92Na kraju devetnaestog veka smo znali samo za elektron, o postojanju fotona, osnovnoj „jedinici" svetlosti, tek je počelo da se spekuliše, a nad nama su bila dva „crna oblačka" fizike iz kojih su početkom 20. veka izašle teorija relativnosti i kvantna mehanika. Tokom burne druge polovine 20. veka dobili smo i teoriju elementarnih čestica, koja svoj završetak (ili novi početak) očekuje narednih godina otkrićima u CERN-u.

Piše: Uroš Delić

 

Opširnije: Svet od koga smo napravljeni

Write comment (0 Comments)

Fudbalska fizika

FudbalMnogo ljudi ne voli fudbal. Mnogo ljudi ga obožava. Otkud to? Oni koji ga ne vole imaju mnoge pritužbe na igru - te im je veliki teren, te ima premalo golova, ništa se ne dešava. Oni su daleko od istine, a nauka je tu da to i pokaže.

Piše: Nikola Veselinović

Opširnije: Fudbalska fizika

Write comment (0 Comments)

ŠRETEROV EFEKAT NA DELU

SchroterOvogodišnje približavanje Venere donjoj konjunciji možemo iskoristiti da proverimo važi li još uvek kontraverzni efekat u vezi Venerinih mena. Naime, astronom Johan Šreter 1793. godine zapazio je da se Venerine faze koje je posmatrao kroz teleskop, ne poklapaju sa onima iz efemerida. I drugi njegovi savremenici su potvrdili isti efekat, koji je kasnije dobio ime Šreterov efekat.

Opširnije: ŠRETEROV EFEKAT NA DELU

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Mislim da su Brijuni namenjeni samo za... 1 dan ranije
  • Baki said More
    U januaru 2025. godine, časopis... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Географ Таса wrote:
     

    Taso, jako nam je drago - samo još... 4 dana ranije
  • Географ Таса said More
    Dolazim i ja :-)

    Zoran Tanasijević... 4 dana ranije
  • Miloš said More
    Svi ste dobrodošli i vidimo se na... 4 dana ranije

Foto...