Oprema

Staršip izveštaj: 30.03.2021. (izgubljen u magli)

SS 1

Posle jednodnevnog odlaganja Staršip prototipa broj SN11 poleteo je danas u 14h po našem vremenu. Gusta magla je onemogućila praćenje leta sa zemlje tako da je let mogao da se prati samo pomoću kamera na raketi. Kako to obično ide, nevolja ne dolazi sama. Posle 5 minta i 49 sekundi prestalo je emitovanje kamera.

 

Opširnije: Staršip izveštaj: 30.03.2021. (izgubljen u magli)

Write comment (0 Comments)

Raketni pogon na sunčevu energiju

1

Inženjeri u Laboratoriji za primenjenu fiziku Univerziteta Džons Hopkins rade na prototipu rakete koja bi jednog dana mogla da služi za svemirske letelice koje žele da napuste Sunčev sistem. Ubrzanje za međuzvezdani let bi dobile od gravitacione i toplotne energije Sunca. Sunce bi bila praćka koja bi izbacila raketu na dalek put.

Opširnije: Raketni pogon na sunčevu energiju

Write comment (0 Comments)

Staršip izveštaj: 02.02.2021

 1

Staršip SN9 kompanije SpaceX je dobio dozvolu za let. SN9 je leteo ali se kao i SN8 razbio i eksplodirao. Pri tome ovo je bilo lošije prizemljenje od SN8, ako se može govoriti o boljem i lošijem sletanju sa eksplozijom. Dok je SN8 udario o tlo u vertikalnom položaju, a SN9 bio je nagnut više od 45 stepeni.

 

Opširnije: Staršip izveštaj: 02.02.2021

Write comment (4 Comments)

Novi let Staršipa sprečila birokratija

 Starship 3

 Tokom prethodne sedmice smo očekivali novo lansiranje i let od 12,5 km sledećeg Staršipa, SN9. Prethodni SN8 je izveo istorijski let uradivši manevar zaranjanja, upravljanje krilima i manevar prelaska u vertikalni položaj i vertikalnog sletanja (sa neuspelim prizemljenjem). SN9 nije poleteo jer je FAA (Federal Aviation Administration, Fedralna avio administracija) oduzela SpaceXu licencu za lansiranje.

 

Opširnije: Novi let Staršipa sprečila birokratija

Write comment (0 Comments)

Mikroprocesori u kosmičkim letilicama

4aPišući nedavno o kvaru jednog od računara na Nasinom roveru 'Curiosity', zainteresovao sam se za 'mozgove' sondi o kojima pišem već godinama. Neki od njih već decenijama rade u najekstremnijim uslovima, na niskim temperaturama, bombardovani kosmičkim zračenjem, oslanjajući se na sebe, svoj po pravilu skromni hardver i genijalnos tehničara na Zemlji, od kojih mnogi nisu bili ni rođeni kada je dotični računar projektovan.

 

Opširnije: Mikroprocesori u kosmičkim letilicama

Write comment (3 Comments)

Džinovske rakete – deo IV

RaketeIV 3

Priča o džinovskoj raketi 'Nova' prava je zagonetka za istoričare osvajanja kosmosa. Može se reći da postoje dva potpuno različita 'Nova' programa. Prvi se pojavio krajem 50-ih i trajao je tokom ranih godina naredne decenije. Cilj ovog početnog programa 'Nova' bio je stvaranje dovoljno snažne rakete za lansiranje lunarnog broda u diretnu uzletnu trajektoriju, to jest, bez ulaska u nisku Zemljinu orbitu. Bilo je mnogo 'Novih', ali među svim predlozima ističe se početni dizajn 'Saturna C-8' iz Nasinog Marshallovog Centra (MSFC) – pod rukovodstvom Wernhera von Brauna – dizajn koji detaljno možemo da vidimo u ovim infografikama koje je napravio G. de Chiara:

Opširnije: Džinovske rakete – deo IV

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 20 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 3 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 3 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 4 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 4 dana ranije

Foto...