POSLEDNJI KORAK JWST:
istorija najsloženijeg kosmičkog teleskopa kojeg je smislio čovek

Malo je objekata na svetu koji koštaju deset milijardi dolara. A jedan od njih je kosmički teleskop 'James Webb' (JWST), dragulj u kruni Nasinog sektora za astronomiju. 'James Webb' je najskuplji i najsloženiji astronomski instrument koji je čovek ikada konstruisao. Nakon petnaest godina i bezbrojnih kašnjenja i prekoračenja fondova, 'James Webb' se suočava s poslednjom dionicom pre nego što je 18. decembra poleti iz Francuske Gijane u raketi 'Ariane 5ECA+'. Opservatorija je stigla u luku Pariacabo u Gijani brodom MN 'Colibrí', koji je prevezao dragoceni predmet iz pogona 'Northrop-Grumman' u Kaliforniji kroz Panamski kanal. Sateliti se inače prevoze teretnim avionima kao što su 'An-124' ili 'C-17', ali 'Webb' je toliko velik da je morao da putuje brodom. Transfer nije prošao bez kontroverzi nakon što je odlučeno sakriti datum putovanja kako bi se izbegla moguća otmica od strane ... gusara. Da, dobro vidiš, gusara. Pretpostavljam da je, kada nosite 10 milijardi dolara vrednu stvar, paranoja potpuno shvatljiva.

1
Slika za koju smo mislili da je nikad nećemo videti: 'James Webb' u Gijani.

Ali važno je da je JWST već u hali spreman za ukrcavanje. Ostaje samo da prođe završne testove i nadamo se da više neće biti zastoja. Neposredno pre nego što JWST poleti u nebo na svojoj raketi u decembru, 'Ariane 5' bi trebao da poleti 22. oktobra u komercijalnoj misiji VA255. Ako sve bude kako treba u ovoj misiji, kao što svi očekuju, lansiranje JWST-a zavisiće samo od boga. Inače... pa bolje da ne zamišljamo što bi se inače moglo dogoditi. 'Ariane 5' je odabrana jer je vrlo pouzdana raketa i zato što je deo doprinosa Evropske svemirske agencije (ESA) projektu. Ne zaboravimo da NASA, ESA i CSA (Kanadska svemirska agencija) sarađuju na JWST-u. Međutim, 'strah' koji je 'Ariane 5' izazvala u misiji VA241[1] 2018. i, u novije vreme, određeni problemi sa vrhom rakete, izazvali su određenu zabrinutost. U slučaju vrha rakete, problem je pomalo suptilan.

2
Dolazak tereta od $10 milijardi u bazu u Kuruu.

3
Vađenje JWST iz transportnog kontejnera u Gijani.

4
Delovi budućeg teleskopa.

Kao i kod svih lansiranja, kriške poklopca vrha rakete 'Ariane 5' se odbacuju kada se praktički dostigne vakuum i više nema smisla nastaviti sa zaštitom tereta. Međutim, ne odvajaju se u savršenom vakuumu, jer se pokušava postići ravnoteža između performansi rakete i zaštite tereta. Što se odvajanje izvede kasnije, to će korisni teret biti zaštićeniji, ali će težina vrha imati veći uticaj na vektor rakete. Kao rezultat, odabira se optimalna tačka gde je teret zaštićen a performanse rakete nisu ozbiljno ugrožene. Prema tome, vrh se odvaja u trenitku kada unutar njega još uvek postoji određena količina vazduha, ali to se smatra zanemarivim.

7
JWST
 i 'Ariana 5'.

8
'James
 Webb' sklopljen u vrhu rakete.

Problem je nastao u martu 2019, kada su tehničari shvatili da ova količina preostalog vazduha može da ošteti osetljive membrane solarnog (ili toplotnog) štita 'Jamesa Webba' tokom pada pritiska uzrokovanog odvajanjem vrha (da, zanimljivo da do pre par godina niko nije pomislio da bi ovo mogao biti ozbiljan problem). Konačno, donešena je odluka da se uvede novi tip vrha koji ima veće rupe u osnovi kako bi se izjednačavao pritisak između spoljnje i unutrašnje strane. Naravno, dimenzije vrha su iste onima od ranije, 17 metara dužine i 5,4 metra promera. Početkom 2020. 'Arianespace' je prvi put testirao ovu novu verziju na komercijalnom letu 'Ariane 5', ali je kao rezultat toga odlučeno da se veličine otvora još više povećaju, jer rezultati nisu bili sasvim zadovoljavajući. Nova konfiguracija je takođe testirana u avgustu 2020.

9
Koncept infracrvenog teleskopa od 6 metara iz 1990.
(NRC, 1990. Decadal Survey, Garth Illingworth / NASA / ESA)

10
Talasne dužine koje će promatrati JWST i područja drugih teleskopa.

11
Jedan od raniijih koncepata NGST sa sklopivim ogledalina sa kraja 90-ih (NASA / ESA).

 

[1] Zbog izgleda ljudske grešeke raketa je jedva stigla do orbite i izbacila dva satelita teška preko 9 tona. Time je prekinut niz od 82 uspešna lansiranja započet 2003.


<< 1 Ι 2 Ι 3 Ι 4


 
 

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 14 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...