Evo nam ga, petak 13! Asocira li Vas to na nešto opako, neodređeno, mistično? Niste jedini! Milijuni ljudi u svijetu petak 13. doživljava kao ozbiljnu stvar o kojoj na ovaj ili onaj način ovise njihovi postupci, pa i životi, toga dana.
Ovo je putovanje u razmeru galaksije u kojoj živimo, Mlečnog puta, našeg doma u ogromnom kosmosu koji nazivamo Univerzum.
Volim Mlečni put, ovu ludu, ogromnu vrtložinu galaksiju zvezda koja je naš dom. Sećam se kako sam bio zadivljen saznanjem da oblačna traka na nebu zapravo predstavlja nešto u čemu se nalazimo, nešto što me na početku zaista zbunjivalo. Dakle, ovaj video je zaista moj pokušaj da unesem malo više razumevanja i jasnoće u našu oazu u Univerzumu.
Teško je zamisliti veću pustoš od one koja vlada na Mesecu. Čitav jedan svet sazdan je od debelih naslaga prašine i razbacanog kamenja. Pustoš strašna, gluva, bez pokreta, mrtva. Mesec je romantičan samo izdaleka i samo za pesničku dušu.
Zamislimo da, uprkos zakonima fizike, Sunce najednom nestane. O tom besmislenom događaju po Internetu kruži više članaka, a ovo je njihov grubi presek.
Nove slike neviđene prostorne rezolucije i spektralne osetljivosti sa NIRCam, Vebove kamere za bliske infracrvene zrake. Ovo su dva, do sada, među najvećim Vebovim mozaicima nastali iz posmatranja na kanalu kratke i duge talasne dužine.
Edvin Habl (1889-1953) je došao na Mount Wilson 1919. otprilike u isto vreme kada su na 100-inčnom teleskopu, tada najvećem teleskopu na svetu počela naučna posmatranja. U to vreme, astronomi su naviknuti da magličaste objekte gledaju i karakterišu kao spiralne magline. Da li su to bili obližnji oblaci prašine i gasa, ili veoma udaljeni zvezdani sistemi, bilo je predmet žestoke debate. Da bi stekao bolju predstavu o strukturi ovih objekata, Habl je 100-inčnim teleskopom vršio detaljna merenja nekoliko spiralnih maglina. Tokom jednog posmatranja magline Andromeda, 5-6. oktobra 1923. godine identifikovao je ono što je mislio da je nova, ali je na kasnijim fotografijama dokazano kao promenljiva zvezda Cefeida.