Nekoliko minuta pre deset sati u petak sreli smo se nas trojica, Miloš Gagić, Dušan Mrđa i ja kod stubića. Stubići - to su vam oni kod novosadskog PMF koji sprečavaju vozila da zađu dublje u područje univerziteta i tako remete mir i spokojno učenje studenata. Zatim je pred laboratoriju stigao kombi sa tečnim azotom koji se pario i dimio dramatično kao u filmovima misterije. To je baš izgledalo lepo.
...kud sad potpuna pomrčina Mjeseca baš nas da zapadne rano ujutro prije izlaska Sunca a ne u nekom normalnom ugodnom večernjem terminu. Nebeska mehanika nešto baš i ne vodi brigu o nama a da bi došlo do pomrčine Mjeseca tri se nebeska tijela moraju redom naći u ravnini i po pravcu; Sunce – Zemlja – Mjesec.
Missions DART and HERA - Protecting the Earth from dangerous asteroids
Test dvostrukog preusmeravanja asteroida, ili skraćeno DART, je NASA-ina svemirska misija koja ima za cilj da testira odbrambeni metod Zemlje od potencijalno opasnih asteroida u budućnosti. U ovom videu otkrićemo kako će izgledati ova misija i videćemo kako će njena otkrića omogućiti zaštitu naše planete.
Do nedavno smo videli zvezde kako kruže oko nečeg nevidljivog, kompaktnog i veoma masivnog u centru Mlečnog puta što je upućivalo da je ovaj objekat crna rupa.
Danas, na istovremenim konferencijama za novinare širom sveta, uključujući sedište Evropske južneopservatorije (ESO) u Nemačkoj, astronomi su otkrili prvu sliku supermasivne crne rupe u središtu naše sopstvene galaksije, Mlečnom putu.
Dok su bili na Mesecu astronauti ne samo da su vršili detaljno isplanirane eksperimente, razgledali okolinu i prikupljali uzorke nego su radili i svašta drugo. Alan Šepard, prvi Amerikanac koji je leteo u svemir i drugi koji je uopšte načinio takav podvig (prvi je, naravno, Gagarin), 1971. kao zapovednik misije Apolo 14 bio je prvi koji je na Mesecu udario lopticu za golf. Naravno, šta god da na Mesecu uradite velika je mogućnost da ste to prvi uradili, a ovo sa golf lopticom se baš primilo pa se često navodi u popularnoj literaturi. A od tog događaja nametnula su se i sledeća pitanja:
Vidljivi univerzum sadrži stotine milijardi galaksija, pri čemu svaka galaksija, kao što je na primer Mlečni put, broji oko 1011 zvezda. Okružen ovim, naizgled, beskrajnim zvezdanim okeanom, čovečanstvo je dugo spekulisalo o postojanju planetarnih sistema poput našeg, Sunčevog sistema, kao i o mogućnosti života na drugim mestima u univerzumu. Razmišljanja o drugim svetovima van granica Sunčevog sistema stara su više od 2000 godina, ali prve potvrde o postojanju planeta van Sučevog sistema stigle su tek pre oko 30 godina, kada je otkrivena prva vansolarna planeta.